Godišnje izvješća 2015 2016

 

 

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

OPĆINA KLOŠTAR IVANIĆ

DJEČJI VRTIĆ PROLJEĆE

KLOŠTAR IVANIĆ

Naftaplinska 23/a

KLASA:

URBROJ:

 

 

 

 

IZVJEŠĆE

O RADU I USPJEŠNOSTI DJEČJEG VRTIĆA

PROLJEĆE

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015. / 2016.

 

 

KLOŠTAR IVANIĆ, RUJAN, 2016.

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

SADRŽAJ

UVOD.......................................................................................................................................................4

1. USTROJSTVO RADA.........................................................................................................................5

2. MATERIJALNI UVJETI RADA.........................................................................................................8

3.1 Doprinos poboljšanju uvjeta boravka i obogaćivanju igre djece u skupini....................................10

3.1.1 Organizacija prostornog konteksta................................................................................................10

3.1.2 Elementi prostornog konteksta kojim se može biti zadovoljan.....................................................11

3.1.3 Elementi prostornog konteksta koje treba unaprijediti..................................................................12

3.2 Izrađene igračke i sredstva................................................................................................................13

3.3 Boravak na otvorenom......................................................................................................................14

3.3.1 Provedene aktivnosti na otvorenom...............................................................................................15

3.3.2 Oprema za boravak na otvorenom koja je nabavljena…….........................................................16

3.4 Akcije kojima se unapređuje rad vrtića uopće..................................................................................16

4. ORGANIZACIJA RADA..................................................................................................................18

4.1 Problemi i poteškoće u realizaciji izvedbenog plana i programa.....................................................18

4.2  Prilagodba organizacije života i rada u skupini njezinim specifičnostima.....................................19

4.3   Ljetna organizacija rada.................................................................................................................20

5. RAD STRUČNIH I UPRAVNIH TIJELA.........................................................................................21

5.1 Odgajateljsko vijeće..........................................................................................................................21

5. 2 Upravno vijeće.................................................................................................................................21

6. SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM..................................................................................23

7. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE.........................................................24

7.1 Pomaci u jačanju djetetovih kompetencija u obavljanju kulturno higijenskih aktivnosti..........24

7.2 Utvrđivanje i praćenje zdravstvenog stanja djece u dječjem vrtiću................................................24

7.3 Zdravstveno prosvjećivanje i zdravstveni odgoj djece ...................................................................25

7.4  Kultura življenja i zadovoljavanja osnovnih potreba djece u vrtiću.............................................26

7.5 Suradnja s roditeljima......................................................................................................................27

8. IZVJEŠĆE ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015./2016….…...28

9. DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU...........................................................................................31

10. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD.....................................................................................................33

10.1 Adaptacija.......................................................................................................................................32

10.2 Provedene odgojne zadaće..............................................................................................................34

10.3 Pokazatelji postignuća odgojno obrazovnog rada..........................................................................35

10.3.1. Socioemocionalni razvoj............................................................................................................35

10.3.2 Tjelesni razvoj.............................................................................................................................36

10.3.3 Intelektualni razvoj......................................................................................................................37

10.3.4 Govor...........................................................................................................................................38

10.3.5 Izražavanje...................................................................................................................................49

10.4 Prostorni kontekst...........................................................................................................................40

10.5 Jačanje djetetove osobnosti.............................................................................................................41

10.6 Organizirani posjeti i izleti.............................................................................................................42

10.7 Priredbe i susreti.............................................................................................................................43

10.8 Kazališne predstave........................................................................................................................44

11. STRUČNO USAVRŠAVANJE ......................................................................................................45

12. SURADNJA S RODITELJIMA.......................................................................................................47

12.1 Oblici suradnje i komunikacije s roditeljima..................................................................................47

12.2 Vrednovanje ustanove……………………………………………………………………….…..48

13. PROGRAM PREDŠKOLE...............................................................................................................50

 



 

UVOD

Izvješće koje podastiremo rezultat je rada u predškolskoj ustanovi Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić za pedagošku 2015 . / 2016 . godinu.

Uvjeti i uspješnost rada temelje se na maksimalnom trudu zaposlenih, na izvršenim planovima i programima  (koji su u nekim segmentima i bogatiji nego smo planirali, a u nekim dosta siromašniji što se najviše odnosi na prostore u kojima djeca borave ).

Naglasak je i nadalje na zalaganju da se prostorni i materijalni uvjeti poboljšaju, a uz to i da se prostor koji je nažalost ostao isti obogati  dodatnim sadržajima koji će, i koji se jesu odrazili na konkretan rad s djecom. Uvjeti poboljšanja odnose se i na zaposlene, mada u manjem okviru i zapravo se odnose na zaštitu na radu te nabavu adekvatne opreme i obuće za sve.

U lokalnoj smo zajednici sve prisutniji te kao takvi prepoznati i pozivani na razna događanja čiji smo nosioci ili samo sudionici.

Programi koje sad već kontinuirano provodimo (rano učenje stranog jezika na dvije razine, početnoj i naprednoj, kao i dramski program) postaju vidljiv znak i pomak u odgojno obrazovnom radu.

Ostaju naše neostvarene želje i planovi koji se tiču opremanja centralnog objekta novim namještajem i didaktikom, kao i početak nadogradnje istog objekta koji bi nam omogućio preseljenje svih polaznika vrtića na jednu lokaciju.

Zgrade oba objekta zahtijevaju gotovo svakodnevne intervencije kako na vanjskom tako i na unutarnjem dijelu.

Veseli nas ipak što je dio toga problema prepoznat, te se planovi počinju oblikovati makar su sada još u procesu planiranja.

Ustanova broji dvadeset i  dvoje zaposlenika koji su svojim radom i zalaganjem proveli sve što ćemo prikazati u daljnjem izvješću.

 

 

1. USTROJSTVO RADA

Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić radi na dvije lokacije i to centralni vrtić u Naftaplinskoj  23/a  te na Trgu Sv. Ivana 1 u Kloštar Ivaniću.

Obje su zgrade dobile nove kućne brojeve te smo izmjenu uvrstili i u Statut ustanove.

Iako je centralni objekt namijenjen za boravak predškolske djece i namjenski je objekt, svojom starošću od 30 godina  iziskuje  daljnja ulaganja kako bi opravdano služio svrsi. Do sada je obnovljeno krovište, stolarija i parket, no potrebno je još uložiti u fasadu te opremanje objekta iznutra (namještajem,  didaktikom, kao i spravama za igru na velikom dvorištu). U tu svrhu prijavljeni smo preko agencije Krutak d.d. na natječaje u Europskim fondovima te se nadamo da ćemo uspjeti povući sredstva za sve nabrojeno.

U područnom objektu smještena su  djeca u dobi od 4 do 6 godine života. Objekt sam po sebi iziskuje dodatne popravke koji traže hitnu sanaciju. Nažalost, ta hitnost je odrednica tek kada se desi neki kvar ili situacija koja može ugroziti sigurnost djece i zaposlenih. Taj objekt nema vanjski travnati, već betonski prostor i kao takav u potpunosti je neadekvatan za boravak djece na zraku kao i njihov tjelesni razvoj. Prostori su skučeni te uz velik broj djece čine otežavajući faktor u radu tijekom cijele pedagoške godine.

U suradnji s Osnivačem pokrenuta je inicijativa za dogradnju novog dijela vrtića koji bi se sastojao od 5 soba dnevnog boravka sa pripadajućim prostorijama, izgradnja dvorane za tjelesni odgoj kao i vanjskih terasa. Želje smo uskladili sa arhitektima te će ritam realizacije od sada ovisiti o Osnivaču.

U dva objekta do sada je bilo upisano ove godine 135 djece jasličke i vrtićke dobi u šest odgojnih skupina od jedne godine do polaska u školu  u desetsatnom redovnom programu ranog odgoja i obrazovanja. Broj djece se mjesecima povećavao jer su odlukom ravnateljice na odlasku sva djeca koja su bila prijavljena za upis tijekom svibnja 2015. trebala biti primljena kada se ispuni uvjetovana dob djeteta od godine dana za upis tako da se za primjer u mlađoj jasličkoj skupini u jednom trenutku našlo 19 djece. Ovakav broj djece po skupinama bio je jedan od jako otežavajućih faktora za odgajatelje u njihovom radu. Osobito je otežavajuća okolnost u jasličkim skupinama bila adaptacija koja se protegnula na čitavu pedagošku godinu konstantnim dolaženjem nove djece. Odgajatelji su  svojim velikim zalaganjem nastojali provesti sve isplanirano.

Uz to kroz program predškole prošlo je 42 djece i on je realiziran kroz dvije odgojne skupine podijeljene na parne i neparne dane.

Sve navedene programe realiziralo je 12 odgajatelja sa punim i jedan odgajatelj sa pola radnog vremena u programu predškole.

Kroz godinu u vrtiću je jedna pripravnica u travnju ove godine uspješno završila svoj pripravnički staž, dok je druga taj staž nedavno započela. Sa pripravnicama rade promovirani mentori koji im maksimalno nastoje prenijeti svoja iskustva i pomoć su im u radu. Uz njih, na osposobljavanju je dvoje pripravnika volontera u administrativno računovodstvenom odjelu uz svoga mentora, od kojih je jedan osoba s invaliditetom kojem je ovo neprocjenjiva prilika za stjecanje radnog iskustva.

Posebno želimo naglasiti zapošljavanje pedagoga na puno radno vrijeme, čime je Osnivač pokazao da nastoji brigu o predškolskom odgoju nastaviti i dalje.

Ostale poslove uz odgajatelje realiziralo je ostalo osoblje koje se i samo trudilo maksimalno ostvariti isplanirano u cijeloj ustanovi.

Ukupno je u Ustanovi 22 zaposlenih osoba.

 

Dječji vrtić Proljeće djeluje sa šest odgojnih skupina, i to :

 

  • Mlađa jaslička skupina -  Bubamare
  • Starija jaslička skupina –  Krijesnice
  • Mlađa vrtićka skupina  - Ježići
  • Srednja vrtićka skupina – Žabice
  • Starija vrtićka skupina – Pčelice
  • Predškolska vrtićka skupina - Leptirići

Uz to u vrtiću su u programu predškole program završile dvije skupine :Listići i Kapljice.

Skupine su raspoređene u dva objekta s time da su u centralnom objektu djeca 2 jasličke skupine i jedna mlađe skupine. U područnom objektu borave djeca srednje, starije i predškolske skupine. U područnom objektu se također provode i kraći programi ranog učenja stranog jezika i dramsko scenski program koji sami iziskuju posebne prostorne uvjete koji se nažalost zadovoljavaju stalnim seljenjem skupina po objektu.

U područnom objektu odvijao se i rad sa dvije skupine predškole poslijepodne podijeljen na parne i neparne datume.

U ustanovi je zaposleno 12 odgajatelja sa punim radnim vremenom te jedan odgajatelj voditelj predškole na pola radnog vremena.

Program predškole Zakonom je obavezan, te smo nastojali uključiti svu djecu koja su školski obveznici u nju. Plan i program rada predškole poslan na Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta dobio je suglasnost 04.01.2016. te se kao takav i provodio.

 

OSNOVNI PODACI O SKUPINAMA ZA 2015. / 2016. PEDAGOŠKU GODINU

Ime skupine

Broj upisane djece

Najveći broj dolazaka

Najmanji broj dolazaka

Broj djece izostalo duže od mjesec dana

Zbog bolesti

Zbog drugih razloga

Najraniji dolazak

Najkasniji odlazak

Značajnija odstupanja (promjene)

Mjesec

Broj

Mjesec

Broj

Mlađa  jaslička skupina

18

IV.

13

I.

6

1

1

 

5.45

17.15

Odluka o konstantnom upisivanju djece tijekom godine nije dala mogućnost svoj djeci da se adaptiraju.

Starija jaslička skupina

20

IV.

15

III.

10

 

 

 

5.45

17.30

Prevelik broj djece obzirom na dob je otežavao koherentan rad u skupini.

Mlađa vrtićka skupina

22

IV.

20

I.

14

 

 

 

6.30

17.30

Ispis djeteta nakon 4 dana boravka zbog nemogućnosti adaptacije djeteta i reakcije roditelja.

Srednja vrtićka skupina

28

IV.

26

XII.

2

1

 

Novčano stanje roditelja.

5.45

6.30

Naknadni upis djeteta s teškoćama u razvoju na već 27 prisutne djece je samo umanjio prilike za kvalitetniji rad s tim djetetom.

Starija

vrtićka skupina

20

XI.

19

III.

12

1

1

 

5.45

17.30

Obzirom da se radi o sobi dnevnog boravka od 36m², broj djece u skupini je uvijek prevelik. Ispis zbog preseljenja.

Predškolska vrtićka skupina

22

II.

22

I.

1

1

 

Bolovanje roditelja.

6.00

17.15

Ispis djeteta zbog preseljenja.

Ukupno i prosjek:

130

IV.

114

I.

39

4

 

Bolest djeteta ili roditelja

5.45

17.30

Prevelik broj djece na malom prostoru. Preseljenje roditelja i ispis djece.

 

 

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

Na početku smo godine postavili pred sebe mnoge zadaće na materijalnom planu i osiguravanju uvjeta i njihova poboljšanja, no svjesni smo da se dio zbog teške materijalne situacije nije proveo.

Ono što je realizirano:

  • Nabava prehrambenih namirnica.
  • Redovito podmirivanje svih režijskih troškova.
  • Sva redovna i dodatna (uslijed kvarova) testiranja sigurnosti instalacija (plin; dodatni popravci struje u područnom objektu) rađeni su kako je nalagao Zakon o zaštiti na radu.
  • Dodatno su osposobljena dva odgajatelja za planove evakuacije i spašavanja.
  • Svi pripravnici položili su Zakonom propisane testove.
  • Radnicima je nabavljena nova radna obuća te su kuharice dobile uniforme.
  • Tijekom početka ove godine započelo je planiranje i slaganje nacrta za dogradnju objekta uz centralni vrtić (planirano je 5 soba dnevnog boravka s pripadajućim prostorima, proširenje kuhinje, izgradnja nove dvorane, dogradnja novih kancelarija). Što će od toga biti realizirano ovisi uvelike o našem Osnivaču Općini Kloštar Ivanić.
  • U suradnji s Osnivačem prijavili smo se preko agencije Krutak d.o.o. za Natječaj koji se treba raspisati iz EU-fondova. Obzirom da još uvijek nije poznat datum kada će Natječaj biti raspisan preostaje nam da i nadalje planiramo sredstva za realizaciju istog. I nadalje ostaje u planu nabava novog namještaja kao i dio igračaka za igre na otvorenom. Za sada je iz sredstava koja su planirana nabavljeno 8 guralica, dok je donacijom roditelja u vrtić stiglo 10 lopti. Iako se već ove godine planiralo opremiti centralni vrtić novim namještajem i igralima to je izostalo a glavni razlog je u kašnjenju s raspisivanjem natječaja za isto.
  • Financijskim izvješćem za 2016. godinu pojedinačno će biti vidljivo što je sve realizirano od planova.
  • Vrtićki je voćnjak dodatno obnovljen (u vrijeme realizacije Projektnog dana) novim voćkama koje su ove godine dale i prve plodove. Ovdje je posebno potrebno naglasiti suradnju lokalne zajednice, ustanove vrtića i svih naših roditelja na realizaciji istog. U dodatnom je planu postavljanje klupica i informativne staze u voćnjaku, nakon obavijesti  Hrvatskih šuma Šumarije Novoselec koja je odlučila određeni dio drva donirati vrtiću.
  • Za časopis koji izdajemo već četvrtu godinu za redom u kojem se osvrćemo na naš cjelokupan rad sva sredstva su također osigurana donacijama.
  • Kontinuirano se vodi briga o zdravoj prehrani, uvode se nove namirnice, redovito se rade nalazi koji su zadovoljavajući od strane sanitarne inspekcije i Zavoda za javno zdravstvo. Voda za piće koju koristimo u vrtiću kontrolira se redovito te se servisiraju aparati za vodu postavljeni u oba objekta. Svi propisi HACCAP-a su zadovoljeni i redovito se daju na uvid glavnoj medicinskoj sestri.
  • U zadnjem dijelu prošle financijske godine uz pomoć Osnivača nabavljeno je novo vozilo za prijevoz hrane za vrtić. Uz to, kancelarije su opremljene novim računalnom opremom; računalom, printerima, skenerima. Nabavljena je i nova perilica rublja kao i novi LCD-televizor za srednju odgojnu skupinu čija soba dnevnog boravka ima najveću kvadraturu.
  • Treba napomenuti i angažman roditelja koji su zajedno s odgajateljima upotpunili kutić slikovnica i pokrenuli Book Crossing iz vrtića. Osobita važnost je angažman jedne obitelji koja je spomenuti ormarić izradila sama i donirala ustanovi.
  • Od lokalnog privatnika stigla je donacija automobilskih guma koje ćemo u jesen postaviti na vrtićko igralište i dodatno ukrasiti kako bi obogatili dječju igru.
  • Osobito je teško namaknuti sredstva za nove igračke i didaktičku opremu koja je prijeko potrebna u radu. Stoga je posebno potrebno pohvaliti entuzijazam odgajateljica koje osmišljavanjem i izradom pojedinih materijala i igračaka nastoje zadovoljiti potrebe djece za igrom a time i za usvajanjem novih znanja. Njihov maksimalan  trud daje uvijek pozitivne rezultate i pomake u radu.
  • Likovni i potrošni materijal za skupine redovito se nabavljao i bilo ga je u dostatnim količinama.
  • Kupnja dijela didaktike i igračaka za Božićno darivanje djece (slagarice, umetaljke, namještaj za lutke, mala trgovina, igre prometa, voće i povrće za igru ).

 

 

3.1 Doprinos poboljšanju uvjeta boravka i obogaćivanju igre djece u skupini

3.1.1 Organizacija prostornog konteksta

MLAĐA JASLIČKA SKUPINA

Mijenjanje rasporeda centara aktivnosti kao i namještaja. Estetsko i funkcionalno uređenje centara. Nadopunjavanje sredstava postojećih centara ponajviše raznim pedagoški neoblikovanim materijalom.

STARIJA JASLIČKA SKUPINA

Oblaganje zidova sobe papirom u boji koji prekriva nedostatke i omogućuje razvoj planiranih aktivnosti i označuje centre. Formiranje centara pomoću pregrada i upotreba paravana i zavjesa.

MLAĐA VRTIĆKA SKUPINA

Krečenje sobe dnevnog boravka koje su obavile same odgajateljice. Oblaganje dotrajalih komada namještaja samoljepivom folijom u bojama. Nadogradnja centara aktivnosti uz pomoć pedagoški neoblikovanog materijala. Oformljivanje centara prema interesima djece.

SREDNJA VRTIĆKA SKUPINA

Izrada dvorca. Premještanje centara aktivnosti u dogovoru s djecom. Nadopunjavanje centara prirodnim materijalima, pogotovo rastresitim. Stvaranje novih centara aktivnosti: mekani kutić, centar početnog čitanja i pisanja, mračna komora, kutić liječnika, kutić dr. Pliško….

STARIJA VRTIĆKA SKUPINA

Konstantno bogaćenje prostora zajedničkim idejama i intervencijama djece i odgajatelja.

PREDŠKOLSKA SKUPINA

Centar građenja je proširen zbog stalnom i velikog interesa djece. Vodeći se interesima djece oformljeni su neki novi centri: centar kazališta, centar trgovine, restoran, centar liječnika. U sobi su također bili i privremeni centri stvoreni u vrijeme blagdana i posebnih prilika.

 

 

3.1.2 Elementi prostornog konteksta kojim se može biti zadovoljan

Svi odgajatelji u svom radu konstantno prate interese i želje djece te u skladu s tim sobe dnevnog boravka dobivaju nove prostorne kontekste. Ovakav način rada traži stalan trud i zalaganje odgajatelja te on postaje sastavni dio procesa u odgoju ali i rezultat istančanosti u brizi za djecu predškolske dobi u našoj ustanovi. Ovdje je zamjetno često spominjanje termina pedagoški neoblikovani materijal gdje se radi o stalnoj oporabi predmeta od kartona i sličnih materijala koje vrtić dobiva od roditelja i tvrtki. Ovakva praksa je inače dobrodošla u vrtićima, ali u omjeru koji bi trebao biti mnogo manji nego što jest u našem dječjem vrtiću. Zbog konstantnog nedostatka financijskih sredstava ne nabavljaju se novi didaktički materijali  pa su odgajatelji prinuđeni stvarati sami, no neke potrebne stvari nisu u mogućnosti stvoriti te je odnos oporabljenog i novog didaktičkog materijala uvelike na strani oporabljenog pa čak i stvoreni komadi namještaja.

Elementi prostornog konteksta koji zadovoljavaju interes djece:

Ime skupine

Element prostornog konteksta

Mlađa jaslička skupina

Izrađivanje kućice za igru koja je mogla mijenjati mjesto u sobi kao i mekani kutić.

Starija jaslička skupina

Veličina sobe koja odgovara standardima, ali i prisutnost odgajateljskih intervencija u prostoru kao što su pregrade i uređeni zidovi kao centar osobnosti.

Mlađa vrtićka skupina

Unapređivanje centra osobnosti i unapređivanje različitim materijalima i poticajima: album skupine, ogledala, rođendanski plakat, skupne fotografije.

Srednja vrtićka skupina

Centar dvorca, kutić dr. Pliško. Zbog prostranosti sobe moguće se česte intervencije u prostor bez da se remeti unutarnja dinamika skupine.

Starija vrtićka skupina

Česte izmjene razmještaja centara aktivnosti su kod djece budile interes za samu igru i aktivnosti.

Predškolska vrtićka skupina

Integracija obiteljskog i kazališnog centra zbog same funkcionalnosti, ali i sadržajne povezanosti.

 

3.1.3 Elementi prostornog konteksta koje treba unaprijediti

Rad na prostornom kontekstu koji stvaraju i oplemenjuju odgajatelji u svom radu kontinuiran je i izmjenjive prirode. No unatoč tome postoje uvjeti na koje se ne može utjecati, te se oni pojavljuju kao jedna od otegotnih okolnosti u svakodnevnom radu.

Ime skupine

Element prostornog konteksta

Mlađa jaslička skupina

Nemogućnost ograđivanja prostora rezerviranog za prematalice te se djeca, koji je ionako velik broj (18) često penju na stepenice prematalice.

Starija jaslička skupina

Dotrajao, star i oštećen namještaj koji se više ne može obnoviti kao i stanje zidova koji traže adaptaciju.

Mlađa vrtićka skupina

Stari, skučeni i dotrajali garderobni ormarići koji onemogućuju djeci da imaju svoj ormarić već ga u velikom broju moraju dijeliti s drugom djecom. star i dotrajao namještaj koji već predstavlja opasnost za sigurnost djece.

Srednja vrtićka skupina

Sanitarni čvor u sklopu sobe koja ima najveću kvadraturu u cijelom vrtiću jest istovremeno najmanji. Dva zahoda i jedan umivaonik na brojku od 28 djece.

Starija vrtićka skupina

Premalena površina sobe obzirom na broj djece (20 djece na 36m²). Zajednički sanitarni čvor za djecu srednje i predškolske skupine koji se nalazi u prostoru starije skupine te prisutan stalni prolazak druge djece kroz sobu ove odgojne skupine što je posebno otegotno tijekom dnevnog odmora djece.

Predškolska vrtićka skupina

Soba dnevnog boravka ove skupine također ne odgovara broju djece koji boravi u njoj i teško je oformiti sve centre aktivnosti u skladu interesima djece ako da su neki centri oformljeni po formi 2 u 1. Osim toga prisutan je trajni nedostatak didaktičkog materijala kojim bi se ti centri ispunili i obogatili.

3.2 Izrađene igračke i sredstva

Obzirom da je vrtić dio lokalne zajednice, a zna se da je vrlo teško namaknuti sredstva i za uredno svakodnevno poslovanje, ne čudi nedostatak didaktike u skupinama kao i nemogućnost česte obnove istog. Odgajatelji po skupinama su ti koji svojim radom, trudom i maštom uvijek upotpune sve ono što smatraju za potrebnim djeci. I ove se godine na nivou svake skupine radilo i izrađivalo razna sredstva i igračke koje su djeci poslužile u igrama. Iako je ovo vrlo pohvalno za snalažljivost odgajatelja, neka je sredstva jednostavno nemoguće izraditi tako da su naša djeca u mnogočemu zakinuta od svojih vršnjaka koji imaju opremljenije vrtiće.

 

Ime skupine

Izrađene igračke i sredstva rada

Mlađa jaslička skupina

Improvizirane zvečke koje su istovremeno bile i pokrivaljke. „Čarobne bočice“ s raznim sadržajima (perle, nepropusni papir u boji, pjena i boje). Trake za izvlačenje iz kutije. Didaktičke igre za umetanje, pokrivanje.

 

Starija jaslička skupina

Stablo od pedagoški neoblikovanog materijala, likovna kućica, bazen s plišanim životinjama. Zidna paleta boja sa slikama koje se pridružuju na čičak. Puzzle od plastičnih poklopaca. Obrisi djece na zidovima sobe u prirodnoj veličini s prozirnim džepovima i karticama osnovnih osjećaja. Umetaljka koka i jaja. Dvije instalacije za loptice. Velika kutija za gađanje.

 

Mlađa vrtićka skupina

Umetaljke, slagarice, igre pridruživanja, plakat, memory, istraživanje kosine – u svrhu učenja boja. Izrađeni TV, sat, kućica, plakat o prehrani. Stablo s godišnjim dobima. Aplikacije na temu promjena i pojava u prirodi. Plakat o prometnim sredstvima. Kutak blagdana.

 

Srednja vrtićka skupina

Mala matematika, Naše malo kazalište. Raketa. Model Sunčeva sustava. „Kacige“ za put u svemir. Reflektirajuće naljepnice zvijezda u mračnoj komori. Mala košarka. Opremanje kuhinje.

Pokrivaljke, umetaljke, društvene igre.

 

Starija vrtićka skupina

Abeceda na zidu od raznih materijala. Magnetna ploča sa slovima. Memory životinje, slova. Labirinti. Velika kuhinja izrađena od kartona.

 

Predškolska vrtićka skupina

Didaktička sredstva za poticanje početnog čitanja i pisanja. Puzzle, momory, društvene igre, scenske lutke, kazališna scena. Pribor za kazalište, restoran, slastičarnicu, poštu. Božićni i valentinovski centar uz sve prateće materijale.

 

 

3.3 Boravak na otvorenom

Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić  uz svoj centralni objekt ima vrlo veliki travnati prostor na kom djeca borave (oko 3.000 m²). Prostor je opremljen s nekoliko tobogana, penjalica i trupcima za hodanje. Cijeli travnati dio omogućuje slobodnu igru i kretanje na zraku. Uz to, na igralištu su ukopane velike gume za penjanje  te pješčanici za igru u pijesku, manji broj ljuljački kojih je potrebno nabaviti još. Višenamjenska je penjalica ove godine popravljena i stavljen je novi krov kao zaštita protiv propadanja od atmosferskih utjecaja.

Nabavljene su velike i male auto gume planiramo u jesen 2016. ukopati na površinu dvorišta.

Na stražnjem dijelu travnate površine već drugu se godinu za redom uređuje voćnjak. Ove je godine bilo prvih plodova. U jesen  uz Projektni dan je voćnjak zajedničkom akcijom roditelja, ljudi iz lokalne zajednice i kumova vrtića dodatno zasađen na mjestima gdje su se voćke osušile.

Planirali smo ovo ljeto uz voćnjak postaviti klupice, no još uvijek čekamo donaciju drveta i trupaca koja nam je namijenjena. Ponosni smo što su roditelji uvijek zajedno s nama i angažirani maksimalno u uređenju voćnjaka ali i sudjelovanjem preko sponzorstva u nabavi pojedinih igračaka.

S vremenom igračke počinju gubiti svoju funkciju tako da je konstantno potrebna kupnja novih za što je vrlo teško pronaći sredstva.

Vanjski prostor u održavanju travnatih površina u nadležnosti je našeg  Osnivača koji ove godine nešto manje pridaje pozornost redovitoj košnji koja  je prioritet za vrtić i prostor na kojem djeca borave. Nastojimo dodatnim razgovorima potaći na ažurniji pristup istome. Naime, svjedoci smo nestalnih vremenskih prilika kojima se više ne može pristupiti kao prema nekakvom obrascu. Proljeća su u posljednje vrijeme mnogo vlažnija uz česte padavine što omogućuje brzi rast trave tako. Ustaljeni ritam održavanja i košenja travnatih površina vrtića od dva puta mjesečno jest nešto što treba ponovno promisliti jer je trava već nakon tjedan dana nakon košenja neprikladna za igru i boravak djece, pogotovo one jasličkog uzrasta.

U područnom objektu pri boravcima na zraku nastojali smo dodatnim zaključavanjem vanjskog prostora pojačati sigurnost djece.  Svjedoci smo nemalog broja devastiranja vanjskog prostora od strane neodgovornih vozača te smo  pri trganju ograde morali surađivati sa PP Ivanić Grad. Prema zapisnicima uspjeli smo od Osiguravajućeg društva namiriti neželjene posljedice i neke uništene  dijelove sanirati.

Uz to, suradnjom s roditeljima i njihovom donacijom cvijeća uspjeli smo dodatno ukrasiti prostor cvijećem i biljkama jer vrtić je sav na betonskom prostoru. U međuvremenu sanirana je i tenda postavljena prošle godine kako bi djeca imala zaklon od sunca na već, za njih, neprikladnom prostoru.

Cijeli vanjski prostor na kom je samo dio antistresnih podloga (nedovoljan za toliki broj djece), neadekvatan je i dosta opasan. Želja nam je stoga da djeca dobiju dograđeni novi dio vrtića uz centralni objekt kako bi imali uz travnatu površinu i veću sigurnost pri boravcima na zraku.

Djeca vani imaju jedan pješčanik te dva tobogana za penjanje i spuštanje sa antistresnim podlogama. U prostoru se postavlja i poligon  za penjanje i razne oblike kretanja . Odgajatelji nastoje zaboravljenim igrama dodatno uljepšati boravke na zraku (igra školice nacrtane na betonu, igra gumi-gumi, preskakanje užeta, povlačenje užeta te igranje različitih takmičarskih igara ).

 

3.3.1 Provedene aktivnosti na otvorenom

U skladu sa razvojnom dobi kao i zadacima koji se provode u odgojno obrazovnom radu ustanove i igre se na zraku razlikuju. Razlika je vidljiva također i u objektima jer su aktivnosti u područnom objektu siromašnije i ograničenije.

Ime skupine

Provedene aktivnosti na otvorenom

Mlađa jaslička skupina

Kako velik broj djece u skupini ipak nisu hodači, aktivnosti su se većinom svodile na igru i druženje na terasi uz sobu dnevnog boravka odgojne skupine. Igre kockama na prostirci. Igre guralicama i igračkama na vuču. Klackalice. Društvene igre i igre s pjevanjem.

Starija jaslička skupina

Poligon raznih oblika kretanja. Kretanje po neravnom tlu. Igre na spravama. Igre loptom. Hod po drvenim trupcima. Vožnja autićima. Igra u pijesku. Igra drugim prirodnim materijalima.

Mlađa vrtićka skupina

Jutarnja tjelovježba na otvorenom. Poligon kretanja. Eko akcije skupljanja otpada i lišća, uređenje igrališta. Igre s pjevanjem. Kompostiranje razgradivog bio otpada u komposterima postavljenim u dvorištu.

Srednja vrtićka skupina

Igre s pjevanjem, igra u pješčaniku. Čišćenje igrališta. Sadnja cvijeća. Uređenje kamenjara. Takmičarske igre. Crtanje po asfaltu kredama u boji.

 

Starija vrtićka skupina

Igre s raznim zadacima: poligoni kretanja, osvajanje prepreka. Igra u pješčaniku.

Predškolska vrtićka skupina

Slobodna igra po izboru djece. Šetnja. Takmičarske igre. Igre vodom. Igra u pješčaniku. Pokretne igre.

3.3.2 Oprema za boravak na otvorenom koja je nabavljena

Iako je naš Godišnji plan i program rada uključivao nabavu vanjskih sprava za igru i opreme za vrtićko dvorište pri centralnom objektu nismo to nažalost nismo  uspjeli realizirati. Glavni razlog je neraspisivanje Natječaja EU fondova u mjeri 7.4.1. tako da je vrtić za to trenutno uskraćen. U međuvremenu popravljen je krov na kombiniranom igračlu u dvorištu centralnog objekta, kupljeni su autići guralice za mlađu djecu, a donacijom roditelja su dobivene lopte.

Tenda koja prošle godine  postavljena na područni objekt kako bi se djeci područnog omogućio boravak na otvorenom tijekom sunčana vremena  se pokidala  te je hitno sanirana i ugrađeni su novi nosači kako ne bi dalje predstavljala rizik za sigurnost djece. Uz to dobivene su auto gume različitih veličina koje će biti upotrijebljene za izradu raznih penjalica (razlog ne postavljanja guma za sada je najava dogradnje).

 

3.4 Akcije kojima se unapređuje rad vrtića uopće

Najčešći oblik suradnje i dalje se iščitava u suradnji s roditeljima, no bitno je da je i Osnivač pokazao želju i htjenje za poboljšavanje suradnje. Vrtić je kao i do sada organizirao razna druženja, radionice tematskih sadržaja prema interesu roditelja kao i tematske roditeljske sastanke. Suradnja s lokalnom zajednicom se svodi  na održavanje raznih manifestacija na kojima su djeca gosti kao izvođači.

Potrebno je daljnje osmišljavanje sadržaja u lokalnoj zajednici i u vrtiću kako bi se rad vrtića još više osjetio i bio dio zajednice u kojoj će djeca nastaviti živjeti i raditi.

 

Neke aktivnosti zajedničkih sudjelovanja :

  • Dodatna sadnja voćnjaka zajedno sa roditeljima, predstavnicima lokalne zajednice i kumovima vrtića (Jesenska svečanost, Dani kruha i Projektni dan) – listopad 2015.
  • Večer matematike (djeca, roditelji i odgajatelji) – prosinac 2015.
  • Božićno druženje roditelja, djece, predstavnika lokalne zajednice  (zajedničko kićenje bora) – prosinac 2015.
  • Božićni koncert, gostovanje folklornog programa starije odgojne skupine (suradnja s KUD-om Obreška) – prosinac 2015.
  • Koncert za Ellu (humanitarni nastup sa dječjim KUD-om Kloštar i KUD-om Obreška za pomoć djetetu koje pohađa vrtić čija je kuća stradala u požaru ) – veljača 2016.
  • Kloštranski fašnik (u organizaciji vrtića, Općine Kloštar Ivanić i Osnovne škole) – veljača 2016.
  • Maškare u Križu (u suradnji sa DND-Križ; vrtićem Križ; školom iz Križa-međuopćinska suradnja ) – veljača 2016.
  • Priredba povodom rođendana vrtića Proljeće u Kloštar Ivaniću – ožujak 2016.

 

 

  • Noć knjige u vrtiću (u organizaciji roditelja, odgajatelja i djece) – travanj 2016.
  • Cvjetni korzo u Križu (međuopćinska suradnja vrtića) – svibanj 2016
  • Posjet budućih školaraca Osnovnoj školi – svibanj 2016.
  • Završna druženja s roditeljima po skupinama – svibanj 2016.
  • Završno druženje polaznika programa predškole s roditeljima – svibanj 2016.
  • Druženja djece polaznika kraćih programa sa prikazom usvojenih sadržaja – svibanj 2016.
  • Pokazna vatrogasna vježba u centralnom objektu (DV Kloštar Ivanić) – svibanj 2016.
  • Sudjelovanje u programu povodom dana Općine Kloštar Ivanić – lipanj 2016.

 

 

4. ORGANIZACIJA RADA

4.1 Problemi i poteškoće u realizaciji izvedbenog plana i programa

Unaprijed planirani sadržaji i aktivnosti imaju svoje nedostatke kao i poteškoće u realizaciji. Bitno je naglasiti da smo i mi u ustanovi htjeli i željeli više, no okolnosti ponekad tijek rada usmjere u neplaniranom smjeru. Unatoč tome nastojali smo kod pojave problema, a bili su česti, reagirati na način da se djeci osigura maksimalna sigurnost i ispunjenje zadaća koje smo si postavili kao prioritet.

 

Najveće poteškoće kao otegotna okolnost u radu u pedagoškoj godini 2015./2016.

 

  • Pretrpanost u broju djece u svim odgojnim skupinama velika je i otežavajuća okolnost u radu, kako za odgajatelje tako je i zabrinjavajuće za poželjan i pravilan razvoj djece, pogotovo na individualnoj razini.
  • U područnom objektu i nadalje  jedan sanitarni čvor na dvije skupine te dodatno otežava rad svakodnevnim prolaskom djece kroz skupinu. Osim što higijenski čvor nije odvojen dvostrukim vratima od sobe gdje djeca provode vrijeme i objeduju u blizini bakterija i sredstava za čišćenje, dolazak djece iz druge odgojne skupine boravak, rad i dnevni odmor stalno ometaju toj djeci.
  • Tijekom obilnih padalina koje su sve češće dolazi do zagušivanja odvoda sanitarnog čvora što rezultira širenjem neugodnih mirisa u sobi dnevnog boravka te odgojne skupine.
  • Neadekvatno izvedena električna infrastruktura i postavljene instalacije u područnom objektu zadaje dodatne teškoće, a kao takva bila je i rizična po sigurnost djece koja borave u vrtiću. Česti nestanci struje i „kratki spojevi“ kod upotrebe nekih uređaja kao što je pištolj na vruće ljepilo koji je u radu odgajatelja neophodan. To je rješavano na način da su odgajatelji takve poslove obavljali kod svojih kuća.
  • Veliki broj djece u skupinama dodatno je pogoršavan spajanjem u vrijeme provođenja kraćih programa, te je kao takav iziskivao dodatan napor svih odgajatelja područnog vrtića u radu. Istovremeno otegotna okolnost za rad odgajatelja, ali i za boravak djece kao i za roditelje koje koji plaćaju za provođenje kraćih programa za svoju djecu.
  • Upisivanje djece s liste koja su bila primljena u vrtić u trenutku kada još nisu napunila godinu dana otežalo je adaptaciju te ju produžilo na gotovo cijelu godinu. Djeca redom mlađe ili vrlo mlađe dobi su priključena tek formiranim odgojnim skupinama što je i toj djeci otežalo i produžilo proces adaptacije, a djeci koja su već boravila u skupini ozbiljno otežalo nastavak boravka.

 

 

4.2  Prilagodba organizacije života i rada u skupini njezinim specifičnostima

U svom radu odgajatelji su samostalno procjenjivali specifičnosti i kako na najbolji način ublažiti ili ukloniti teškoće s kojima se susreću. Uvelike je to ovisilo o dobi djece, poznavanju psihofizičkih osobina i potreba djece.

Kolikogod su teškoće na koje odgajatelji nailaze bile teške svatko je svojim dodatnim zauzimanjem postigao da ih se prevlada.

 

Mlađa jaslička skupina

Adaptacija je trajala gotovo cijelu godinu te je bila najteža okolnost u radu. U skladu s izazovom odgajatelji su osmišljavali i mijenjali prostorni kontekst prilagođavajući ga djeci (dodatni mekani kutić uz ogledalo, puno mekanih igračaka na dohvat djeci, izrada igračaka primjerena dobi). U dogovoru s ravnateljicom omogućeno im je veće preklapanje kao i pomicanje radnog vremena prema potrebama djece. Uz to, pokazalo se kao velika pomoć svojevremeni boravak u skupini odgajatelja pripravnika.

 

Starija jaslička skupina

Obzirom da u skupini boravi dječak specifičnog ponašanja s još nedefiniranim razvojnim teškoćama odgajateljice su nastojale dodatnom izradom igračaka, osobnim angažmanom i razgovorima s roditeljima omogućiti uvjete za boravak djeteta na najbolji način. Odaziv roditelja i želja da „čuju„ odgajatelje napravio je maleni pomak u usmjeravanju pomoći prema djetetu. Uz to rad na osvještavanju o emocijama i njihovom prepoznavanju  je dodatno poboljšalo međusobne odnose djece u skupini.

 

Mlađa vrtićka skupina

Osobnim angažmanom odgajateljica poboljšani su uvjeti rada u skupini (krečenje zidova , oblaganje namještaja,  uvođenje novih pravila u skupinu i pridržavanje istih od strane djece). Izrada dodatne didaktike i raznih igara proširila je interese i igru djece.

 

Srednja vrtićka skupina

Veličina prostora u kojem borave dala je prostor izradi novih odgojno-obrazovnih momenata u skupini.  Osobit trud vidi se u oformljavanju tzv. mračnog kutića u kojem se miješaju tama i svjetlo. Uz to, u skupini boravi dijete s teškoćama u razvoju  koji iziskuje i dodatan angažman odgajatelja. Rezultatima dosadašnjeg rada osobito su zadovoljne (uspostavom komunikacije i prepoznavanjem njegovih potreba).

 

 

Starija vrtićka skupina

Dijete s izraženim intelektualnim teškoćama u razvoju bilo je možda otegotna okolnost u skupini s jedne strane, no trud i uspjeh u uključivanju takvog djeteta u život i rad odgojne skupine daje dodatnu vrijednost radu odgajateljica. Uz to skučeni i prolazni prostor drugoj djeci do sanitarnog čvora ne daje previše mjesta uređenju centara aktivnosti što su odgajateljice prevladale preklapajući  pojedine centre te mijenjajući kontekst prostora u skladu sa potrebama i zahtjevima skupine.

 

Predškolska vrtićka skupina

Izmjenom centara, „slušanjem“ djece i velikim trudom odgajateljice su uspjele iznaći način kako oplemeniti prostor u kojem borave djeca predškolskog uzrasta bez dnevnog odmora. Izradom  didaktičkih sredstava, malog kazališta, uvođenjem pravila koja su iziskivala dodatni trud svakog pojedinog djeteta, pokazalo se da izostanak dnevnog odmora nije otegotna karakteristika boravka u vrtiću već i svojevrsna priprema za daljnji boravak u školi za djecu koja su školski obveznici. Skupina je prepoznatljiva i po vrlo istančanom likovnom izražavanju koje je pretočeno u radove kojima su dodatno oplemenili prostor u kojem su boravili.

4.3   Ljetna organizacija rada

U periodu od 20. lipnja 2016. pa do 01. rujna 2016. u vrtiću Proljeće Kloštar Ivanić na snazi je ljetna organizacija rada. U tom se režimu područni objekt tijekom ljeta  zatvara i sva djeca se spajaju u skupine u centralnom objektu u Naftaplinskoj 23/a. Prije samog spajanja provedena je anketa o potrebi roditelja za uslugama vrtića, te je na temelju nje napravljena ljetna organizacija rada.

Centralni objekt radi u tri odgojne skupine tako da će djeca mlađe i starije jasličke skupine boraviti u svom prostoru. Mlađa skupina spaja se sa srednjom a starija i predškolska djeca su u svom prostoru. Tijekom zadnjih nekoliko godina pokazalo se da u srpnju  ima najmanje djece te će se djeca tada spajati u dvije skupine.

U svakoj skupini nastojalo se da radi po jedan odgajatelj svoje matične skupine, mada djeca poznaju sve odgajatelje i nema problema s prilagodbom djece.

Kako je centralni objekt okružen travnatom površinom, drvećem koje pruža hlad i mogućnost boravka na otvorenom, odgajatelji su u skladu s tim isplanirali aktivnosti. Djeca se zaštićuju kremama koje je i ove godine donirala tvrtka DM, kao i bojanke koje su djeca dobila na poklon.

Igre u pijesku i igre vodom okosnica su boravka na zraku, koji se nadalje upotpunjuje različitim interesima djece.

5. RAD STRUČNIH I UPRAVNIH TIJELA

 

5.1 Odgajateljsko vijeće

Prema planiranom godišnjem zaduženju Odgajateljsko vijeće je na svojim sjednicama nastojalo raditi na razmatranju i usvajanju   svega planiranog. Održano je šest sjednica Odgajateljskog vijeća sa različitom tematikom. Usvojen je Godišnji plan i program rada za tekuću godinu 2015. / 2016. Uz to napravljeno je i usvojeno izvješće o radu za isti period. Donesen je Kurikulum Dječjeg vrtića Proljeće Kloštar Ivanić za 2015. / 2016. pedagošku  godinu.

Sva stručna usavršavanja planirana za ova period su i realizirana. Razmatrali smo i proveli aktivnosti uz sve važne datume vezane  za događanja tijekom godine.

U tematici smo se posebno osvrnuli na pretrpanost skupina i uvjete u kojima smo odradili ovu pedagošku godinu. Uz to, svjesni sve više upisane djece s pojedinim ali ne i detektiranim teškoćama u razvoju od strane stručnjaka, nameće nam obvezu bazirati se na daljnje seminare vezane uz tu tematiku.

Valorizirali smo sve provedene aktivnosti :

  • Dječji tjedan
  • Dani kruha sa Projektnim danom i jesenskom svečanošću
  • Božićni blagdani i svečanosti
  • Organizacija i provedba „Fašnika“ u Kloštar Ivaniću i Križu
  • Proslava Dana vrtića
  • Izradili vrtićki časopis  (4. broj koji smo dostavili u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu kao dio kulturne baštine)
  • Obilježili smo sve važne datume i blagdane  (Dan planeta Zemlje, Uskrs…)
  • Sudjelovanje na Cvjetnom korzu u Križu

 

Dan vrtića Proljeće  obilježili smo velikom priredbom u Pučkom domu Kloštar Ivanić uz prisutnost roditelja, vijećnika, načelnika Općine Kloštar Ivanić te drugih uzvanika.

Zapisnici  o radu Odgajateljskog vijeća nalaze se u vrtiću.

 

5. 2 Upravno vijeće

Redovito raspisanim Natječajem  Upravno vijeće vrtića odabralo novu ravnateljicu vrtića u prosincu  2015. godine. Potvrđen je i Ugovor o radu sa punim radnim vremenom za pedagoga. Uz to dolazi do izmjene člana Upravnog vijeća od strane roditelja jer bivša članica daje ostavku.

Sjednice Upravnog vijeća pratile su problematiku vrtića u datom trenutku uz redovite teme koje su prisutne godinama. Osobito je važno naglasiti zauzimanje Upravnog vijeća za početak rješavanja problema velikog broja djece na području Općine Kloštar Ivanić te slanje zahtjeva za dogradnjom prema Općinskom vijeću Općine Kloštar Ivanić.

Teme sjednica Upravnog vijeća bile su: donošenje Godišnjeg plana i programa rada, prihvaćanje Izvješća o radu za proteklu godinu, donošenje financijskog plana, donošenje Rebalansa financijskog plana u skladu s potrebama ustanove, natječaji za potrebe zapošljavanje u vrtiću, izmjene i dopune Statuta kao i njegov pročišćeni tekst, raspisivanje natječaja za upis djece u novu pedagošku godinu. Dorađen je dio Pravilnika o radu i kao takav usvojen. Dio tema na sjednicama odnosio se i na odgovaranje na upite općinskih vijećnika .

Svi zapisnici sa temama, dnevnim redom, raspravama na sjednicama i zaključcima nalaze se u dokumentaciji vrtića.

 

6. SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM

Kroz cijelu godinu zadaća suradnje sa lokalnom sredinom u kojoj živimo bitan je element koji smo nastojali ostvariti. Cilj nam je i nadalje da lokalna zajednica u kojoj živimo osvijesti našu važnost. Do sada su vidljivi pomaci u suradnji kroz različita sudjelovanja u manifestacijama koje  organizira lokalna zajednica. Kroz različite priredbe pokazali smo htjenje i napredak u radu što se na neki način konačno počelo vrednovati.

U suradnji s načelnikom Općine Kloštar Ivanić ove se godine najviše surađivalo u izradi i idejnom projektu za buduće proširenje ustanove. Uvažavani smo u svojim prijedlozima za izgradnju istog. Nadamo se da se s planiranim neće stati. Naišli smo i na pozitivan stav u slučaju financiranja djelatnosti te na uvažavanje potrebe  (npr. za rebalansom financijskog plana ) i rješavanje hitnih intervencija vezanih za objekte u kojima borave djeca.

Sa Ministarstvom obrazovanja prosvjete i sporta surađivali smo po pitanjima pravnih stvari gdje smo dobili svu moguću pažnju i pomoć Načelnice predškolskog odgoja  gđe. M. Ivanković u rješavanju dilema oko pravnih pitanja. Uz isto ministarstvo kao i uz Županijski ured državne uprave provodili smo nove propise i odluke vezane za rad ustanove predškolskog odgoja. Uz to dobili smo suglasnost na provođenje programa predškole u našoj ustanovi.

Suradnja s osnovnom školom vezana je za zajedničku organizaciju maškara ove godine u Kloštar Ivaniću, a u koju se uključila i Općina Kloštar svim raspoloživim mogućnostima. Osobito je bitno naglasiti da je vrtić kao glavni organizator te manifestacije pokazao da se može zajedno uspjeti u zajedničkom cilju te da je i uspjeh tada moguć. Uz to suradnjom na međuopćinskom nivou sa Općinom Križ, DND-om Križa u zajedničkom sudjelovanju Cvjetnog korza moguće je nešto što je dobro pretvoriti u tradiciju.

Bitno je da lokalnu sredinu ne percipiramo kao samo naš okoliš već opseg prostora i društva u kojem možemo sudjelovati i razvijati suradnju. Osim ovog navedenog surađivali smo s udrugom Prijatelji Kloštra koja nas redovito poziva na svoje etnografske i etnološke izložbe koje organizira povodom važnih datuma i blagdana. Organizirali smo pokaznu vatrogasnu vježbu za djecu vrtića u suradnji s DVD-om Kloštar Ivanić. U suradnji s udrugom Za bolji Kloštar sudjelovali smo u dobrotvornom koncertu u njihovoj organizaciji za pomoć obitelji čija je kuća stradala u požaru, dok dijete iz te obitelji pohađa naš vrtić.

Stalnim sudjelovanjem i prisutnošću dajmo do znanja kako smo jednako važna ustanova u lokalnoj sredini kao i svaka druga. Ustanova kojoj je potrebna suradnja i koja kroz suradnju doista mnogo može i dati.

 

 

7. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

7.1 Pomaci u jačanju djetetovih kompetencija u obavljanju kulturno higijenskih aktivnosti

Ime skupine

Funkcija

Potpuno zadovoljava

Djelomično zadovoljava

Ne zadovoljava

Mlađa jaslička skupina

WC

18

Pranje ruku

5

13

Pranje zuba

Korištenje pribora

13

5

Starija jaslička skupina

WC

12

7

1

Pranje ruku

20

Pranje zuba

Korištenje pribora

20

Mlađa vrtićka skupina

WC

21

¸1

Pranje ruku

22

Pranje zuba

22

Korištenje pribora

22

Srednja vrtićka skupina

WC

28

Pranje ruku

25

3

Pranje zuba

Korištenje pribora

28

Starija

vrtićka

skupina

WC

20

Pranje ruku

20

Pranje zuba

20

Korištenje pribora

20

Predškolska vrtićka skupina

WC

22

Pranje ruku

22

Pranje zuba

22

Korištenje pribora

22

 

 

 

7.2 Utvrđivanje i praćenje zdravstvenog stanja djece u dječjem vrtiću

Kao i dosadašnjih godina utvrđivanje i praćenje zdravstvenog stanja u dječjem vrtiću realiziralo se kroz slijedeće mjere zdravstvene zaštite djece u dječjim vrtićima:

 

  • Sistematski pregledi vršeni su prije dolaska djeteta u vrtić od strane pedijatara lokalnih Domova zdravlja sa zdravstvenim uvjerenjem ne starijim od petnaest dana prije samog polaska djeteta u vrtić.
  • Inicijalni razgovori s roditeljima novoupisane djece vršeni su u cilju dobivanja podataka o psihofizičkom razvoju, navikama i potrebama djeteta do polaska u dječji vrtić sa svim individualnim specifičnostima kod svakog djeteta.
  • Zdravstveni nadzor djece tijekom boravka u vrtiću obavljen je putem uvida zdravstvene voditeljice u odgojne skupine, te je na osnovu zapažanja odgojitelja, informacija dobivenih od roditelja i liječničkih ispričnica o razlozima izostanaka, kao i provjere cjepnog  statusa svakog djeteta utvrđivan je zdravstveni status djece u odgojnim skupinama.

7.3 Zdravstveno prosvjećivanje i zdravstveni odgoj djece

Ova  akcija vezana uz stjecanje pravilnih higijenskih navika i stilova zdravog življenja provođena je u suradnji s odgojiteljima i nekim vanjskim stručnjacima.

Kao i svake  pedagoške godine, i ove su djeca mlađe odgojne  skupina uvedena u tehniku održavanja higijene zubi, a odgojitelji navode uspješno osamostaljivanje djece po pitanju provođenja higijene zubi.

Nadalje, kada govorimo o provedbi higijene ruku, odgajatelji vrtićkih odgojnih skupina navode veliku samostalnost djece, no potrebno je i dalje kontinuirano upućivanje i kontroliranje djece u provedbi ove aktivnosti zbog površne i nepotpune izvedbe, kao i osiguravanja sigurnosnih uvjeta u sanitarnim čvorovima u područnom objektu prilikom provedbe.

Jedna od bitnih zadaća koja je zadovoljavajuće provođena u svim odgojnim skupinama bila je i poticanje djece na usvajanje navike zadovoljavanja žeđi vodom. Kroz stjecanje novih znanja o važnosti vode za život, djeca su  poticana i na higijenske aspekte u konzumiranju vode. Djeci jasličkih odgojnih skupina omogućeno je konzumiranje iz bočica prema njihovim navikama stečenim u obitelji, a uz to su poticani i na konzumiranje napitaka iz šalica.

Briga o zaštiti djece od štetnih utjecaja sunca te kako se zaštiti od prekomjerne topline na otvorenom je realizirana u suradnji s tvrtkom „DM“ koja je već petu godinu zaredom donirala sredstva za zaštitu od sunčeva zračenja prilagođena dječjem uzrastu. U skladu s ljetnom organizacijom rada djeca su nakon provođenja vremena na otvorenom do sati kada izlaganje suncu postaje rizično tretirana sredstvima ili su aktivnosti preseljene u interijere  dječjeg vrtića.

Zaštita djece od prekomjerne topline u unutarnjem prostoru je ove godine doseglo ozbiljne razmjere vrlo rano, obzirom na klimatske uvjete. Smatra se kako je neophodna ugradnja rashladnih uređaja u sobama dnevnog boravka svih skupina.

Praćenje rasta i razvoja  provedeno kroz mjerenje prirasta tjelesne mase i visine djeteta omogućuje pravovremeno uočavanje odstupanja koja su u pravilu rezultat poremećaja u prehrani i nedostatnog kretanja. Dobiveni rezultati ukazuju da nema ekstremnih vrijednosti koje ukazuju na potrebitost promjene prehrambenih navika djece. Razlika je vidljiva kod djece polaznika programa predškole gdje je više djece s rizičnim pokazateljima indeksa tjelesne mase.

7.4  Kultura življenja i zadovoljavanja osnovnih potreba djece u vrtiću

Ova se permanentna aktivnost provodila s aspekta zadovoljavanja djetetovih primarnih potreba i zaštite njegovih prava kako bi se stekla znanja, vještine i stavovi važni za zdravlje. To se prije svega odnosilo na skrb o prehrani, kretanju, odmoru, snu, njezi i zdravlju te fizičkoj sigurnosti.

U periodu prilagodbe na jaslice ili vrtić stalnošću ritma dnevnih aktivnosti nastojalo se kod djece primjereno zadovoljiti potrebu za sigurnošću. U tu svrhu već pri inicijalnim intervjuima roditelje se upoznalo s ritmom dnevnih aktivnosti u vrtiću te potrebom usklađivanja istih u vrtiću i domu. U svojim izvješćima odgajatelji mlađih odgojnih skupina pozitivnim i korisnim ocjenjuju prisutnost roditelja u vrijeme prilagodbe djeteta na vrtić

Prehrana je planirana i provođena prema važećim normativima, obogaćujući jelovnik i nekim novim nutritivno vrijednim namirnicama. Nažalost, prečesto smo kod prvog slabog konzumiranja odustajali zaboravljajući da je učenje i otkrivanje novih prirodnih okusa kod djece dugotrajan proces koji iziskuje poseban angažman. U većini vrtićkih skupina djeci je bilo omogućeno samoposluživanje. Djeca su stekla kulturno – higijenske navike vezane uz konzumiranje obroka i naučila sama odlučivati o dostatnoj im količini hrane. Poučavana o osobinama pojedinih namirnica i njihovoj važnosti za rast i zdravlje, preferirali su obilježavanje radosnih događaja voćem (suhim i svježim) kao i negaziranim sokovima. Tako su djeca utjecala i na roditelje da mijenjaju ustaljene navike obilježavanja tih događaja slatkišima i grickalicama. U izvješćima odgojitelja vidljivo je zadovoljstvo postignutim rezultatima u samostalnosti i stupnju usvojenosti kulturno – higijenskih navika kod obroka. Iz istih je vidljivo da samo mali broj djece odbija neku vrstu hrane (salate, namaz od brokule, cikle, voćni jogurt). Većina odgojitelja navodi što oni konkretno poduzimaju glede usvajanja tih namirnica, a neki predlažu promjenu jelovnika.

Na temu pravilne i zdrave prehrane roditeljima je prezentirano putem centara za roditelje mnoštvo informacija vezanih uz pravilnu i zdravu prehranu. I ove pedagoške godine roditeljima smo ponudili i letak cijelo tjednog jelovnika u vrtiću kako bi ga mogli uskladiti s jelovnikom kod kuće i bili informirani u svakom trenutku što djeca jedu u vrtiću.

Kod provođenja osobne higijene djece mlađeg uzrasta provode se aktivnosti uz osamostaljivanje djece i usvajanje navika te osvješćivanje djeteta eliminacionim potrebama. Pri tome se slijedi razvoj djeteta i njegova spremnost na prihvaćanje obavljanja eliminacionih potreba na određeno mjesto. Kod djece ostalih uzrasta potrebno je više i kontinuirano djecu upućivati na provedbu dogovorenih pravila u zajedničkom korištenju prostora za provođenje higijene kako bi se utjecalo na očuvanje sigurnosne situacije u sanitarnim prostorima.

Pitanje fizičke sigurnosti djeteta u vrtiću vezano uz boravak djece u unutarnjim i vanjskim prostoru, uz uvježbavanje djece konkretnim životnim aktivnostima, sigurnom kretanju, toleranciji prema drugoj djeci, samokontroli i načinima izbjegavanja sukoba s drugim djetetom. Potrebno je upućivanje djece na brigu i skrb o okolišu i prostoru u kojem borave, te uređenje prostora sukladno dječjoj prirodi i uzrastu. Uz stalan uvid što je djetetu na raspolaganju i što bi moglo ugroziti njegovu sigurnost.

7.5 Suradnja s roditeljima

Provedena je kroz inicijalne intervjue novoupisane djece pri kojima se došlo do važnih pokazatelja o razvoju djeteta, ali i zdravstvenim poteškoćama.

Ova se suradnja nastavlja kroz roditeljske sastanke po odgojnim skupinama posebice novoupisanim gdje se podrobnije informiralo roditelje o zdravstvenoj zaštiti djece u vrtiću kao i prehrani.

Osim skrbi za fizičko zdravlje djece putem suradnje s roditeljima smo također skrbili i o psihičkom razvoju te održali roditeljski sastanak s roditeljima novoupisane djece na temu adaptacije i važnosti praćenja zdravstvenog stanja djece kao i s temama psihofizičkoj razvoja za određenu dob, ali i snalaženja djece u svijetu medija kao i sve češćim zamijećenim teškoćama u govoru kod djece.

Roditelji su o zdravlju, prehrani i aktualnostima bili informirani i putem centara za roditelje.

 

 

8. IZVJEŠĆE ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA

PEDAGOŠKU 2015. / 2016. GODINU

 

Ove pedagoške godine u realizaciji i provođenju programa njege i skrbi za tjelesni rast i zdravlje djece, te praćenju njihovog stanja, obavljala je bacc. sestrinstva Renata Mucha kao vanjski suradnik dva sata tjedno. Obim posla sastojao se od slijedećeg:

 

  • Planiranje i programiranje zadaća zdravstvene zaštite djece predškolske dobi te predlaganju mjera za sprečavanje zaraznih i drugih bolesti.
  • Praćenje pravilne prehrane predškolskog djeteta.
  • Praćenje provođenja higijensko sanitarnih mjera.
  • Vođenje zdravstvene dokumentacije i evidencije vezane uz antropometrijsko mjerenje.

 

Sistematski preglede pri upisu u vrtić radili su izabrani liječnici djeteta, sva djeca koja su upisana redovito su cijepljena prema propisanom kalendaru cijepljenja. Za svako dijete otvoren je propisan zdravstveni karton u koji se uz podatke o roditeljima, zdravstvenom osiguranju, izabranom liječniku i stomatologu  upisuje pobol i procijepljenost. U karton se ulaže sva zdravstvena dokumentacija djeteta.

Ponovna provjera procijepljenosti sve djece, te su sva djeca redovito procjepljena. Antropomertijska mjerenja provedena dva puta godišnje, te nakon obrade podataka odstupanje utvrđeno kod jednog djeteta starije skupine iznad standarda i troje djece predškolske skupine. Roditelji obaviješteni o rezultatima izračuna, te savjetovani o zdravim stilovima života.

Higijena zubi provodi se u svim vrtićkim skupinama,a uključili smo se u projekt Zagrebačke županije „Prevencija bolesti zubi i promocija zdravlja u djece“ GRIC I GREC IDU DALJE, dr.sc. Ljubica Vranić i mr.sc.Ružica Krsnik.

I ove godine sudjelovali smo na natječaju tvrtke DM, te dobili kreme za zaštitu od sunca, edukativne letke i plakate.

Pobol djece praćen je putem ispričnica ,te putem evidencije bolesti i cijepljenosti

 

EVALUACIJA POBOLA DJECE DJEČJI VRTIĆ PROLJEĆE ZA PERIOD OD

IX. 2015. DO VI. 2016. GODINE ZA SVE SKUPINE JASLICA I VRTIĆA

 

DIJAGNOZA ILI ŠIFRA BOLESTI

BROJ DANA IZOSTANKA

ZARAZNE

BOLESTI

A 00-B 99

BOLESTI ŽIVČANOG SUSTAVA

K 00-J 99

BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA

J 00-H 99

BOLESTI OKA I UHA

H 00H95

BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA

K 00-K 93

 

 

OSTALO

58

/

 

143

 

36

 

/

 

25

1670

 

 

 

Prema dobivenim rezultatima vidljivo je da su prevladavale respiratorne bolesti i to akutne infekcije gornjih dišnih putova, (akutne upale ždrijela i tonzila), uz bolesti oka i uha, ove godine bilo je 32 slučaja vodenih kozica u svim skupinama; jaslice1-2, jaslice2-15, mlađa skupina-1, srednja skupina- 11, starija-2 i predškolska skupina-1. Od ostalih bolesti bilo je nekoliko gastrenteritisa, nejasnih febrilnih stanja, ultikarija, te upale mokraćnog mjehura. U jaslicama1 bio jedan slučaj salmonele, a u predškolskoj skupini jadan slučaj mononukleoze.

O epidemiološkoj situaciji kontaktirali smo nadležnu epidemiologinju dr.spec. epidemiologije Luciju Šarčević, koja je zadovoljna epidemiološkim stanjem, što dokazuje pravilno provođenje higijensko sanitarnih mjera.

U vrijeme boravka djece u vrtiću bilo je 15 povreda. 6 povreda bilo je u jaslicama, a 9 u vrtićkim skupinama, sve povrede koje su se dogodile bile su lakše.

Svi zaposlenici redovito su upućivani su na preventivne sanitarne preglede koji su zakonom propisani. Tehničko osoblje 2 puta godišnje a svi ostali jedan put. Kuharice i spremačice imaju položen tečaj higijenskog minimuma.

 

Dva puta godišnje ZZJZ Zagrebačke županije služba za ekologiju provela:

  • mikrobiološku analizu briseva / otisaka ruku zaposlenika koji rade u pripremi i preradi hrane, kao i briseva / otisaka radnih površina i pribora
  • ispitivanje mikrobiološke ispravnosti uzoraka hrane
  • mikrobiološke i kemijska ispitivanja vode za piće
  • stručno savjetovanje potrebno kod uvođenja HACCP sustava.

 

Svi dobiveni rezultati zadovoljavaju kvalitetom.

Mjere DDD zaštite izvršene dva puta godišnje kako zakon nalaže. Radove izvršila tvrtka ŠKARDA.

Uvidom u provođenje HACCP-a utvrđeno, da se sustav redovito provodi, temeljem radnih uputa i propisanih lista praćenja.

Održana interna edukacija kuharica na temu HACCP u dječjem vrtiću.

Nadzor higijene kuhinje i pratećih prostorija, te prostorija gdje borave djeca vršen je kontinuirano. Nabavljač sredstava za čišćenje i dezinfekciju je Saponia Osijek.

Evidencija presvlačenja posteljine, te evidencije dezinfekcije igračaka vode se redovito, dok treba napraviti nove evidencije čišćenja.

Izvršena nabavka sanitetskog materijala prema Priručniku za pružanje prve pomoći u Dječjem vrtiću za oba objekta, te krajem pedagoške godine nadopunjeni ormarići prve pomoći sanitetskim materijalom prema popisu Instituta za sigurnost na radu. Nabavljena nova torba prve pomoći koja je neophodna kod izleta i posjeta izvan mjesta. Članak u godišnjem časopisu „Imunitet i respiratorne infekcije djece predškolske dobi“.

Jedno  dijete iz starije jasličke skupine ima individualizirani jelovnik zbog nutritivne alergije - alergija na jaja, svježi sir, kikiriki, marelicu, krušku.

Dvoje djece alergično na kikiriki.

Educirane odgojiteljice i kuharice te se tokom godine uspješno provodi prehrana.

Jedno dijete sa astmom uključeno u predškolsku skupinu, u dogovoru sa mamom boravio 4 sata dnevno. Dobro se adaptiralo, ali je često izostajao zbog respiratornih infekata.

Jelovnik izrađen temeljem Prehrambenih standarda za planiranje prehrane u dječjim vrtićima, a kreirani su na temelju unaprijed definiranih preporučenih energetskih i nutritivnih vrijednosti, te su poštivane preporuke o učestalosti konzumiranja pojedinih namirnica, zdravstvene ispravnosti i sezonske varijacije u ponudi.

Savjetovano slijediti osnovne prednosti novih prehrambenih standarda i jelovnika.

  • Prehrana se temelji na cjelovitim žitaricama, sezonskom voću i povrću.
  • Uvoditi nove vrste mahunarki, koje do sada nisu korištene.
  • U skupine mesa prednost davati lakše probavljivim vrstama mesa (perad, kunići, teletina, janjetina)
  • U skupini mlijeka i mliječnih proizvoda naglasak na fermentiranim mliječnim proizvodima, te određen minimalni udio mliječne masti, preporučenu za dob.
  • Izvori masnoća koji se koriste u prehrani bogate nezasićenim masnim kiselinama i siromašne zasićenim masnim kiselinama (maslinovo ulje, bućino, repičino ulje)
  • Koristiti svježe začinsko bilje
  • Voda je bila cjelodnevno dostupna svakom djetetu.

 

Održan je roditeljski sastanak za roditelje novoupisane djece 29. lipnja 2016.

9. DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić oduvijek otvara mogućnost pohađanja jasličkog ili vrtićkog predškolskog programa i djeci s teškoćama u razvoju. Naravno, sve ovisi o vrsti i stupnju teškoće. No, kako se u predškolskom razdoblju dječjeg razvoja takve razlike ne zamjećuju među djecom, ovakva mogućnost je otvorena za široki spektar teškoća, ali i njihova povlačenja tijekom razvoja. Trenutna je situacija slijedeća: (u tablicu su uvrštena djeca koja su kategorizirana kao djeca s teškoćama u razvoju od strane adekvatnih stručnjaka, ali i djeca koja po procjeni odgajatelja mogu biti rizična za pojavu određene teškoće u razvoju)

Vrsta teškoće

Mlađa jaslička skupina

Starija jaslička skupina

Mlađa vrtićka skupina

Srednja vrtićka skupina

Starija vrtićka skupina

 

Predškolskavrtićka  skupina

 

Ukupno

Govorno slušne teškoće

1

3

17

6

6

4

37

Adhd

4

2

6

Odgojna zapuštenost

1

1

2

Emocionalne teškoće

1

2

1

2

6

Teškoće vida

3

2

2

7

Intelektualne teškoće

1

1

2

Tjelesni invaliditet

Juvenilni dijabetes

Drugo

1

1

Ukupno

2

14

20

9

12

4

61

 

Kada se sagledaju rezultati učestalosti djece s teškoćama u razvoju, sve je u očekivanim okvirima. Naravno, neke zamijećene (ili procijenjene) teškoće se uopće neće pokazati takvima. S druge strane ne čudi niti činjenica da je najviše djece u mlađoj odgojnoj skupini jer se u tom periodu motorika i govor najviše razvijaju pa je i odstupanje lako za zamijetiti. Hoće li se to odstupanje pretvoriti kasnije u teškoću u razvoju ili biti samo privremeni kraći zastoj u razvoju, ne zna se no također ovisi o spremnosti roditelja na intervenciju kod liječnika.

Najviše je, naravno, djece s govornim teškoćama zato što se govorne sposobnosti ne nasljeđuju ili nešto slično, već se govor uči. U tom periodu učenja, kao i učenja bilo čega drugog može doći do teškoća. Većina se takvih teškoća savlada uz stručnu logopedsku pomoć, a na odgojiteljima i stručnom timu dječjeg vrtića je da takvu teškoću zamijete i upozore roditelje na nju što smo i ove godine učinili nekoliko puta. Nažalost, svjedoci smo sve češćeg kašnjenja u razvoju govora kod sve većeg broja djece. Možda zbog velike izloženosti medijima što je negativna tekovina modernog doba, ali to je problem čija se pojavnost iz godine u godinu povećava i zabrinjava sve uključene u odgojno obrazovni rad s predškolskom djecom.

Osim toga, u ovom se dijelu izvješća radi o detektiranim teškoćama koje su zamijetili odgajatelji te za koje još nema adekvatne medicinske ili stručne dokumentacije. Ova tablica dakle prikazuje odgajateljsku procjenu teškoća u razvoju po odgojnim skupinama jer su zamijećena neka odstupanja od ostale populacije djece. To dakako može biti jednostavno kronološka razlika u fizičkom odnosno intelektualnom razvoju koja u budućnosti postaje sve manje vidljiva.  Na kraju, kada se oduzme, djece koja doista imaju teškoće u razvoju i traže posebne odgojno obrazovne uvjete ima u skladu s očekivanjima s cjelovitom populacijom, oko 5% do 10%.

Neke teškoće, iako prisutne, postaju evidentne tek u kasnijem razdoblju predškolskog razvoja kada odnosi djece s drugom djecom i odgojiteljima postaju složeniji i traže više emocionalnog angažmana od same djece. Ako se u takvoj klimi primijete naznake mogućeg postojanja emocionalnih teškoća, roditelji se upozoravaju na vrijeme.

Što se tiče odgojno obrazovnog i drugog rada s takvom djecom u dječjem vrtiću Proljeće Kloštar Ivanić, trudimo se izaći u susret svakom djetetu i njegovoj obitelji u skladu s  organizacijskim i stručnim preduvjetima za takav rad.

 

10. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD

 

Odgojno obrazovni rad je organiziran u skladu s planom i programom za ovu 2015. / 2016. pedagošku godinu. Većih odstupanja u realizaciji nije bilo. Pri pojavi novih situacija u odgojnim skupinama i njihovoj okolini vrlo se brzo reagiralo okolini i adaptiralo na takve nove uvjete rada.

10.1 Adaptacija

Adaptacija u dječjem vrtiću najčešća je tematika u jasličkim skupinama zbog dolaska većeg broja nove djece ili mlađe jasličke skupine koja je redovito sastavljena od nove djece.

Sama inicijalna adaptacija na početku pedagoške godine prolazi dobro i bez teškoća i zadanom ili predviđenom roku u većini slučajeva. Za potrebe kvalitetnijeg praćenja djece u ovom procesu korišteni su obrasci za svako novoupisano dijete s većinom očekivanih reakcija djece i praćenja učestalosti i intenziteta tih reakcija.

Adaptaciju u mlađoj jasličkoj skupini su otežavali naknadni dolasci djece u odgojnu skupinu, ali radilo se o djeci koja u trenutku upisa nisu imala godinu dana života, ali su zahtjeve i dokumentaciju za upis njihovi roditelji predali pravovremeno te su odlukom bivše ravnateljice primljeni u vremenu kada su napunili godinu dana života što je kod velikog broja djece bilo tijekom drugog polugodišta što je proces adaptacije proširila na cijelu pedagošku godinu, a broj djece u skupini mlađeg jasličkog uzrasta u jednom trenutku dovelo do zabrinjavajućeg broja od devetnaest djece.

Srednja odgojna skupina se u potpunosti preselila u novi prostor, područni objekt vrtića što je značilo i adaptaciju cijele skupine na novo okruženje i prostor. Srednja odgojna skupina se svojim upisom za 2015. / 2016.  povećala na dvadeset i osam djece što je prevelik broj, ali u ovoj je odgojnoj skupini olakotna okolnost da se nalazi u najvećem prostoru svih objekata vrtića, u sobi dnevnog boravka od gotovo 80 m².

U predškolskoj skupini je jedno dijete imalo jako dugu adaptaciju zbog češćih dužih izostanaka iz vrtića se moralo nanovo adaptirati na djecu, prostor i odgajatelje.

 

10.2 Provedene odgojne zadaće

Odgojne zadaće su konstruirane u skladu sa stupnjem razvoja, kronološkom dobi i potrebama i interesima djece, kao i specifičnostima pojedine odgojne skupine:

Odgojna skupina

Dominantne odgojne zadaće u radu odgojne skupine

Projekti

Veće tematske cjeline

Mlađa jaslička skupina

  • Razvijati kod djeteta osjećaj sigurnosti; osobito: jačanje emocionalne veze na relaciji dijete – odgajatelj, dijete – dijete.
  • Razvijati samostalnost: držanje žlice i samostalno hranjenje, pijenje iz šalice, unapređivanje sposobnosti hodanja, odvikavanje od pelena.

„Od kutije do igračke“

Igra pedagoški neoblikovanim materijalom.

Tijekom cijele pedagoške godine.

Stvaranje pozitivne slike o sebi uz pomoć igara ispred ogledala, upoznavanje s dijelovima tijela, gledanje fotografija

Starija jaslička skupina

  • Jačati sliku o sebi
  • Upoznavati se s emocijama
  • Samostalnost (odijevanje, odvikavanje od pelena…)
  • Stjecati higijenske navike

„Razvoj slike o sebi“ – djeca uče o sebi putem promatranja u ogledalu, crtanja svojih silueta, upoznavanja s vlastitim emocijama

„Prostor – Prijatelj djece“ – akcijsko istraživanje o utjecaju prostora na boravak djece u sobi dnevnog boravka.

Tijekom cijele pedagoške godine

Boje – prošireni spektar

Nenasilno rješavanje sukoba i problema

Ekologija

Upoznavanje s emocijama

 

Mlađa vrtićka skupina

  • Razvijati samostalnost – putem usvajanja osnovnih higijenskih, prehrambenih, kulturnih navika
  • Razvijati unutarnju samostalnost – regulirati emocije, prihvatiti ulogu u skupini s njenim pravilima, biti u mogućnosti odgoditi potrebu.

„Sve znam i mogu sam“ – razvoj i unapređivanje slike o sebi

„Ekologija“ – razvrstavanje otpada i upoznavanje s poželjnim navikama

Tijekom cijele pedagoške godine

Regulacija emocija

Prepoznavanje emocija

Zdrava i nezdrava prehrana

Album sa slikama odgojne skupine

Boje

Brojevi

 

Srednja vrtićka skupina

  • Poticati razvoj pravilnog izgovora
  • Boje
  • Prepoznavati brojke i slova
  • Poticati samostalnost djeteta u svim segmentima života i razvoja

 

„Prava djece“

dva mjeseca

„Svemir“

tri mjeseca (još uvijek traje)

Priprema djece za javne nastupe.

Stvaranje pozitivne slike o sebi

 

Starija  vrtićka skupina

  • Poticati samostalnost
  • Poticati razvoj empatije kod djece
  • Poticati samostalno donošenje pravila i dogovora u igri kod djece

„Svijet“ – upoznavanje / „putovanje“ svijetom i njegovim geografskim i prirodnim različitostima

Prava djece

Stvaranje pozitivne slike o sebi.

Predškolska vrtićka skupina

  • Razvoj pozitivnih socijalnih vještina
  • Razvijati želju za pozitivnim odnosima među djecom
  • Poticati osjećaj zajedništva
  • Poticati samostalnost djeteta
  • Razvijati vještine početnog čitanja, pisanja, brojanja
  • Poticati kulturno i dostojanstveno ophođenje među djecom
  • Jačati svijest o sebi
  • Uočavati i znati razlikovati dobro od lošeg (ponašanja)

 

„Dobrica – tvoj prijatelj“

tijekom cijele godine

„Leptirići putuju Europom“

četiri mjeseca

„Ja i moj prijatelj“

Božićni ciklus

„Nikolinje“

Zdrava hrana

Bonton

Uskrs

Pravila skupine i prava djece

Dani znanstvenih pokusa

 

 

10.3 Pokazatelji postignuća odgojno obrazovnog rada

10.3.1. Socioemocionalni razvoj

Mlađa jaslička skupina

Stvaranje opuštenog ozračja, prepoznavanje i izražavanje emocija (radost / plač).imenovanje dijelova tijela uz pokazivanje. Spremanje posuda na kolica. Začetci donošenja vlastitih odluka – izbor igre. Počeci regulacije emocija. Poticanje začetaka razvoja empatije.

Starija jaslička skupina

 

Odgađanje zadovoljenja potreba. Ublažavanje burnih reakcija kod nezadovoljstva. Učenje poštivanja pravila. Samostalno rješavanje manjih problema (još uvijek učenje i poticanje).

Mlađa skupina

 

Razvoj sposobnosti prepoznavanja i izražavanja emocija. Razvoj pojma o sebi. Sposobnost donošenja samostalnih odluka. Regulacija emocija, empatije. Samostalnost i neovisnost u zadovoljavanju potreba. Učenje poštivanja pravila.

Srednja skupina

 

Stvaranje veselog ozračja u odgojnoj skupini. Stvaranje pozitivne slike o sebi. Kvalitetni odnosi među vršnjacima. Jačanje osobnosti u ostvarivanju prava djece. Izražavanje i ispunjavanje potreba, želja. Uvažavanje tuđih želja i potreba.

Starija vrtićka skupina

 

Usvojeno proporcionalno ponašanje (dijeljenje, pomaganje, suradnja). Kod većine djece uspješno postizanje osobnih ciljeva. Kod određene djece postignut velik uspjeh u nošenju s emocijama – ljutnja. Uočena velika suradnja među djecom, naročito u rješavanju sukoba.

Predškolska vrtićka skupina

Djeca pokazuju izrazitu samostalnost u uzimanju obroka, točenju napitaka, odlasku na WC. Većina djece obavlja sve svoje zadaće bez teškoća. Nekoliko mlađe djece još uvijek ima individualno donošenje odluka bez obzira na grupna pravila ponašanja.

 

 

 

10.3.2 Tjelesni razvoj

Mlađa jaslička skupina

Nošenje i baratanje predmetima. Slaganje kocaka u vis. Gužvanje, trganje papira. Manipulacija pedagoški neoblikovanim materijalom. Jedenje žlicom. Trčanje. Skakanje. Hodanje po suženoj površini. Čučanj – podizanje. Korištenje dijelova pribora za jelo. Kretanje s promjenama smjera. Početno crtanje, šaranje. Rezanje škaricama. Pokretne igre.

Starija jaslička skupina

 

Koordinacija i ravnoteža pri različitim vrstama kretanja (po suženoj površini, kotrljanje, skakanje). Preciznost. Fina motorika.

Mlađa skupina

 

Razvoj koordinacije i preciznosti u baratanju predmetima pri pokretima i kretanju. Poticanje razvoja fine motorike.

Srednja skupina

 

Provođenje svakodnevne jutarnje tjelovježbe. Zadovoljavanje dječje potrebe za kretanjem. Osvještavanje važnosti očuvanja zdravlja. Često održavanje više pokretnih igara. Svakodnevni boravak na otvorenom. Šetnje mjestom življenja.

Starija vrtićka skupina

 

Kretnje i tjelesne postaju sve usavršenije. Djeca sve lakše stječu nove fizičke vještine. Djeca sama smišljaju zadatke koje druga djeca prate. Vođena tjelovježba.

Predškolska vrtićka skupina

Sva djeca su usvojila sve tematske zadatke u skupini tijekom održavanja aktivnosti poticanja tjelesnog razvoja.

 

10.3.3 Intelektualni razvoj

Mlađa jaslička skupina

Snalaženje u prostoru. Poticanje razvoja slušne percepcije. Poticanje razvoja pozornosti – uočavanje predmeta u okolici. Imenovanje predmeta u okolici. Početak uspješnog procesa uočavanja razlike između sebe i drugoga.

Starija jaslička skupina

Učenje proširenog spektra boja. Pridruživanje predmeta po određenoj kategoriji. Uočavanje i učenje prostornih odnosa (gore/dolje, ovdje/tamo…). Uočavanje detalja i boja u okolini. Slušanje i zapažanje.

Mlađa skupina

 

Poticanje razvoja pamćenja, logičkog zaključivanja, operativnog mišljenja (grupiranje prema zadanom kriteriju, razvrstavanje, sparivanje, pridruživanje, nizanje). Kod neke djece već razvijena analiza i sinteza.

Srednja skupina

 

Odnos prema okolini – istraživanje. Poticanje razvoja percepcije osnovnih osjetila. Razvijanje spoznaja o okolini koja nas okružuje na osnovi vlastita iskustva. Shvaćanje odnosa među stvarima i pojavama.

Starija vrtićka skupina

Smišljanje vlastitih igara i pravila za te igre. Poticanje razvoja logičkog mišljenja. Djeca sama zaključuju. Također i stvaranje kritičkog suda.

Predškolska vrtićka skupina

Sva djeca su na stupnju intelektualnog razvoja u skladu sa svojom kronološkom dobi. Neka djeca su iznad tog stupnja, no kako se većinom radi o školskim obveznicima, spremnost za školu je zajamčena za njih.

 

10.3.4 Govor

Mlađa jaslička skupina

Slušanje i razumijevanje govora. Zapažanje glasnoće govora. Govor prema modelu. Pjevanje. Izražavanje svojih želja i potreba. Bogaćenje vokabulara. Razumijevanje govornog naloga.

Starija jaslička skupina

 

Bogaćenje rječnika. Verbalno izražavanje u svakoj situaciji. Prepričavanje pomoću slika i postavljanjem i odgovaranjem na pitanja.

Mlađa skupina

 

Poticanje daljnjeg razvoja slušanja i razumijevanja govora. Poticani razvoj artikulacije glasova. Bogaćenje rječnika. Razvoj govornih vještina. Upotreba dijaloga.

Srednja skupina

 

Verbalni poticaji u svakoj prilici. Izražavanje drugim sredstvima izražavanja (pjevanje, pantomima…).

Starija vrtićka skupina

U odgojnoj skupini je nekoliko djece s govornim teškoćama. Kroz cijelu godinu su poticana na komunikaciju, pogled u oči… U skupini se koriste razne društvene igre u kojima se ponavljaju riječi.

Predškolska vrtićka skupina

Kako u skupini ima oko šest djece s detetktiranim ili nedetektiranim govornim teškoćama, neka djeca nisu zbog toga krenula u školu. Neka djeca su u logopedskom tretmanu.

 

10.3.5 Izražavanje

Mlađa jaslička skupina

Prepoznavanje melodije i teksta. Održavanje ritma uz pljeskanje rukama. Usklađenost pokreta i glazbe ( „ringe Ringe Raja“, „Hockey – Pockey“). Držanje i slikanje kistom.

Starija jaslička skupina

 

Usvajanje glazbenih termina: tempo, ritam, glasno/tiho, ljestvica. Korištenje udaraljki ili zvečki uz ponavljanje jednostavnih ritmova. Likovno izražavanje putem različitih sredstava i materijala.

Mlađa skupina

 

Prepoznavanje tempa i dinamike melodije i teksta. Održavanje ritma. Usklađenost pokreta i glazbe. Spontano pjevanje i pjevanje prema modelu. Razvoj likovnog senzibiliteta za različita likovna sredstva i materijale.

Srednja skupina

 

Glazbeno i likovno izražavanje kroz razne segmente odgojno obrazovnog rada putem tehnika i načina, ali i na svim spoznajnim i razvojnim poručjima predškolskog učenja i stjecanja spoznaja.

Starija vrtićka skupina

Uvođenje novih tehnika kod likovnog izražavanja: tuš, ugljen. Kombiniranje različitih tehnika. Korištenje tih tehnika i u drugim aktivnostima. Djeca samostalno smišljaju koreografije i pokrete na neke nove pjesme. Također, djeca smišljaju i svoje pjesme.

Predškolska vrtićka skupina

U skupini su djevojčice sklonije izražavanu na svakom planu. Češće i veselije sudjeluju u tim aktivnostima. Često imaju originalne ideje s crtežima koji su vrlo bogati detaljima.

 

10.4 Prostorni kontekst

Tijekom pedagoške godine dolazi do većih ili manjih izmjena u sobama dnevnog boravka jer neki centri aktivnosti gube na interesu djece, dok se neki drugi centri razvijaju i proširuju u skladu s interesima djece kao i aktivnostima proizašlima iz materijalizacije tih interesa. Ovo jednako tako vrijedi za nove materijale.

Mlađa jaslička skupina

Centar identiteta – fotografije djece, otisci dlanova, ogledalo, osobni znakovi.

Centar pedagoški neoblikovanog materijala – istraživanje i manipuliranje predmetima pretežito od kartona i plastike ispunjenim ili spojenim s nekim drugim predmetima ili materijalima.

 

Starija jaslička skupina

 

Centar osobnosti – gradio se postepeno, dodavanjem materijala i praćenjem interesa djece. Na kraju pedagoške godine povezan je s centrom emocija.

Mlađa skupina

 

Istraživački centar – kosina, boje, brojevi, geometrijski oblici, rastresiti materijali (pijesak, kukuruzna krupica), masa za modeliranje. Ples pisanja. Razne umetaljke, slagarice. Obojena tjestenina.

Centar identiteta – album skupine…

Srednja skupina

 

Centar majstora

Kutić dr. Pliško / centar liječnika

Mračni kutić

Mekani kutić

Svemirska raketa

„Naše malo kazalište“

Starija vrtićka skupina

Istraživački kutić – istraživanje svijeta i biljki, bazen s različitim materijalima za manipuliranje.

Kutić tržnice – vaga, voće, povrće, novac, blagajna…

Predškolska  vrtićka skupina

Božićni kutić – kamin, fotelja, božićno drvce

Malo kazalište – reflektor, paravan, svjetleća kugla.

Znanstveni centar – mikroskop, kamenčići, posude, različiti prirodni materijali, knjige sa znanstvenim pokusima

Centar ugostiteljstva – restoran, slastičarnica sa svom prikladnom opremom.

Centar liječnika – medicinski pribor, madrac, fotografije dijelova tijela.

 

 

10.5 Jačanje djetetove osobnosti

Odgojno obrazovni rad je u svim odgojnim skupinama ispunjen igrama, aktivnostima i postupcima koji imaju za cilj jačanje djetetove osobnosti, razvoj socijalnih vještina i grupnu povezanost. S obzirom na odgojnu skupinu, uzrast djece, interese takvi se sadržaji razlikuju.

 

 

Mlađa jaslička skupina

Ja u vrtiću – tko je danas u vrtiću? Plakat s fotografijama djece na okretanje

Igra Ku kuc tražim te – imenovanje djeteta.

Igre pred ogledalom

To smo mi Bubamare – plakat skupine – prepoznavanje i imenovanje sebe, prijatelja, odgajateljica.

Svakodnevno poticanje starije djece na čekanje u redu da puste mlađe da neke stvari obave prije njih.

Starija jaslička skupina

 

Igre s pjevanjem, igre lovice

Dijeljenje igračaka

Poštivanje pravila odgojne skupine u slobodnoj igri.

Mlađa skupina

 

Igre s pjevanjem.

Krug prijateljstva.

Tradicijske igre.

Tjelesne aktivnosti.

Nenasilno rješavanje sukoba

Osvještavanje empatije

Osvještavanje vlastitih postupaka.

Srednja skupina

 

Igre – „Pogodi tko te zove“, „ide maca oko tebe“, „Vrući stolci“, „Leti – Leti“, Linci Lanci“, „Igra kolo“, „Vuk“, „Vjetar“, „Mi smo djeca vesela“, „7 godin u kolu“, „Toplo hladno“.

Dijeljenje pohvalnica za iznimne uspjehe i poželjno i uzorno ponašanje.

Starija vrtićka skupina

Knjiga dobrih djela – zapisivanje svih dobrih djela koja su se taj dan događala

Knjižice sa žigovima – svaki dan su djeca dobivala žig

Biranje „glavnoga“ za stolom – svaki dan jedno dijete dijeli pribor za stolom drugima i brine se o redu tijekom objeda.

Predškolska vrtićka skupina

Pričam ti priču – nastup pred skupinom

Kutija puna osjećaja

Igre – „Krug povjerenja“, „Unakrsne ruke“, „Slijepac“, „Paukova mreža“, „Tunel“, „Što mi se kod prijatelja sviđa“, „Zapetljaj – Otpetljaj“, „Trgovina dobrih osobina“

Aktivnosti – Školodan – igra s prijateljem s kojim se inače ne igraju pojedina djeca.

 

10.6 Organizirani posjeti i izleti

Evidentna je činjenica kako u trenutnoj situaciji na ekonomskom području čitave države prva žrtva mjera štednje opet bude odgoj i obrazovanje. S jedne strane imamo manja proračunska davanja za potrebe ove društvene djelatnosti, dok s druge strane korisnici ove djelatnosti, djeca i njihovi roditelji, raspolažu sa sve manje novca da bi mogli participirati u realizaciji oblika rada koji pretpostavlja njihovo materijalno sudjelovanje  – a to je organizacija posjeta i izleta.

Situacija postaje još problematičnija jer je sve više prisutna polarizacija u društvu na one roditelje koji imaju materijalna sredstva za izlete i one kojima je to previše i jedan put na godinu. S druge strane kada bismo i organizirali izlet samo za one koji imaju materijalne mogućnosti, cijena bi zbog manjeg broja djeca bila mnogo viša što bi opet mnoge obeshrabrilo. S jedne strane tako imamo roditelja koji su se skloni požaliti na manjak ovakvog izvan vrtićkog oblika rada, dok s druge strane imamo i roditelje kojima je i pouda predstava na godišnjoj razini od četiri do pet već prevelik materijalni izdatak.

Izleti i posjeti:

 

  • Posjet knjižnici uz Mjesec hrvatske knjige – listopad/studeni 2015.
  • Posjet seoskom gospodarstvu, jesen 2015.
  • Posjet Muzeju Iluzija u Zagrebu i Kuli Lotrščak i starom gradu, svibanj 2016.
  • Zoološki vrt Zagreb, program predškole, svibanj 2016.
  • Osnovna škola Braće Radić, svibanj 2016.
  • Posjet izložbama i događanjima u organizaciji lokalne samouprave i udruge „Prijatelji Kloštra“.

 

Od ostalih aktivnosti ovog tipa kao ustanova smo se usmjerili na upoznavanje sredine u kojoj djeca žive. Uzevši u obzir njihovu dob, stupanj razvoja i interese u Kloštar Ivaniću su posjetili knjižnicu, trgovinu, poštu, pekarnicu…

 

 

10.7 Priredbe i susreti

Sudjelovanje u društvenom životu lokalne zajednice je jedna od važnih zadaća cjelokupnog rada neke predškolske ustanove. Mi smo se kao ustanova ustalili ne samo kao sudionik već i organizator nekih priredbi i događaja u Općini. Uz dobrodošlu suradnju i velikodušnu podršku samog Osnivača, Općine Kloštar Ivanić dajemo našoj lokalnoj zajednici potvrdu da je ono što radimo u interesu djece da se što bolje osjećaju u mjestu u kojem žive.

Novi broj vrtićkih novina „Proljeće – informativno-zabavni list za djecu i roditelje“ koje su svoje prvo izdanje doživjele upravo na Dan vrtića 2013. godine s temom povijesti i 55 godina predškolskog odgoja i obrazovanja u Kloštru Ivaniću. Drugi je broj prikazao ulogu vrtića u zajednici dok se treći broj bavio temom suradnje. Ovogodišnji četvrti broj se bavi prezentiranjem nečega na što doista možemo biti ponosni u radu, a to su projektna metoda, projekti i kraći programi u našem vrtiću. Novine su se već četvrti put besplatno dijelile roditeljima i gostima na obilježavanju Dana vrtića i važno je spomenuti da su kao izdanje katalogizirane u publikaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te da imaju CIP broj.

Kako se već spomenulo, Dan vrtića je obilježen 17. ožujka  i to priredbom koja je upriličena u prostoru Pučkog doma u Kloštru Ivaniću. Program je bio zamišljen kako bi prikazao rad vrtićke djece iz gotovo svih skupina kroz pjesmu, ples, recitaciju. Za tu priliku su prigodno nagrađeni radnici „jubilarci“ koji imaju 10, 20 i 30 godina radnog staža u dječjem vrtiću.

Također se pristupilo i obilježavanju blagdana tijekom godine putem radionica u odgojnim skupinama u kojima su naravno sudjelovali i roditelji.

I ove se godine Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić uključio u obilježavanje Dana općine Kloštar Ivanić sudjelovanjem u prigodnom svečanom programu. Djeca i odgajateljice starije odgojne skupine Pčelice i pedagog su osmislili recitaciju i kratki glazbeno scenski program kojim je ovaj događaj samo uveličan prezentacijom onoga što može ono najvrednije neke zajednice, a to su djeca te zajednice.

Uza sve ovo navedeno, Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić se svojim aktivnostima kao nerazdvojiv element društvenog života općine pridružio u obilježavanju važnih datuma za lokalnu sredinu:

  • Jesenska priredba  na otvorenom u centralnom objektu uz igre i pečenje kestena – dodatna sadnja voćnjaka - X. 2015.
  • Dani kruha uz pečenje kruha – X. 2015.
  • Međunarodni dan šuma - X. 2015.
  • Sveti Nikola – XII. 2015.
  • Božićna priredba uz darivanje odgojnih skupina novim igračkama – XII. 2015.
  • Božićni domjenak za djecu, roditelje i druge goste – XII. 2015.
  • Organizacija Fašnika u Kloštru u suradnji s Osnovnom školom braće Radić i Općinom Kloštar Ivanić, povorka kroz Kloštar Ivanić, program na otvorenoj pozornici te ples i druženje uz čaj i krafne – II. 2016.
  • Dan Vrtića – III. 2016.
  • Završne priredbe u odgojnim skupinama – V. / VI. 2016.
  • Završne priredbe kraćih programa – V. 2016.
  • Oproštaj sa školarcima – V. 2016.
  • Zelena čistka u Kloštru – V. 2016.
  • Suradnja s Općinom Kloštar Ivanić pri obilježavanju Dana Općine – VI. 2016.

10.8 Kazališne predstave

I ove pedagoške godine se ponovno surađivalo s dječjim kazalištima koja djeluju po Republici Hrvatskoj i svojim posjetima dječjim vrtićima obogaćuju unutarnji svijet djece. I ove smo godine trudili odabrati predstave koje svojom tematikom, pristupom i cjelokupnim scenskim doživljajem odgovaraju potrebama djece predškolskog uzrasta. Također nam je bilo u cilju djeci pružiti novo i neobično u dječjoj scenskoj umjetnosti što je bio slučaj s predstavom „Kako živi Antuntun“ Scene Gorica koja je bila i prva u ovoj pedagoškoj godini. Tu smo predstavu organizirali s Osnovnom školom braće Radić pošto su na njoj bili u učenici privih i drugih razreda škole.

  • „Kako živi Antuntun“ – X. 2015., Scena Gorica, Velika Gorica
  • „Božićna medalja za dobrotu“ – XII.  2015., Produkcija Z, Split
  • „Listovi slikovnice“ – II. 2016., Teatar Za bregom, Zagreb
  • „Zecmen“ – III. 2016, Teatar Don Hihot, Zagreb
  • „Čarobna zemlja Poštovanzanija!“ – IV. 2016., Jozo Bozo, mađioničar i klaun, Zagreb

 

11. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Situacija kada se na stručno usavršavanje radnika u dječjim vrtićima više gleda kao na trošak nego na priliku za budućnost se nažalost u našem društvu i dalje nastavlja. Iako je broj stručnih skupova i seminara gotovo jednak kao i prijašnjih godina ipak materijalna situacija nije dozvolila da se odgajatelji unaprijede i usavrše u područjima za koja imaju poseban interes. Odgajatelji su konkretno interes pokazali za slijedeće teme:

  • Rani odgoj i obrazovanje u jaslicama
  • Igre mozgalice za rani uzrast
  • Odgoj za održivi razvoj
  • Ples i pokret u odgojno-obrazovnom radu
  • Jačanje osnovnih kompetencija djeteta
  • Stvaranje prepoznatljivog kurikuluma u ustanovi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
  • Građanski odgoj
  • Razvoj osobnosti
  • Rad s djecom s teškoćama u razvoju
  • Rano učenje stranog jezika
  • Rješavanje problemskih situacija na relaciji vrtić – dijete – obitelj
  • Uloga lutke u radu s djecom

 

Individualno usavršavanje se također provodilo polaženjem raznih seminara u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, a ticali su se bliske tematike i geografske usmjerenosti. Valja napomenuti kako je prijavljivanje putem bilo često problematično jer su sva mjesta znala biti popunjena mjesecima prije održavanja samog seminara. Teme seminara koje su  naši odgajatelji pohodili :

 

 

Valja dakako spomenuti sklop modula stručnog usavršavanja za sve odgajatelje tijekom ove pedagoške godine s tematikom komunikacije. Ti su skupovi u prostoru našeg vrtića organizirani u organizaciji Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica.

Nabavljeno je i nekoliko naslova stručne literature izdavačke kuće Harfa i Pametnica.

Ove godine bilježimo i zapažen uspjeh naših odgajateljica Romane Kesegić i Katarine Bilandžić koje su tijekom pedagoške godine 2014. / 2015. U svojoj (starijoj) odgojnoj skupini provele projekt Zaboravljena Bakina Škrinja koji se bavio očuvanjem i integriranjem u svakodnevni odgojno-obrazovni rad materijalnih i nematerijalnih vrijednosti kulturne baštine našega kraja. Zahvaljujući tom projektu kolegice su imale priliku gostovati kao prezentatorice na Regionalnoj smotri Projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo koja se 8. ožujka održala u Perinji.

Kao smo shvatili da smo proveli prilično uspješan i primjeran projekt, pedagog Zoran Buhač piše opsežan članak za međunarodni stručni skup „Dani predškolskog odgoja“ koji se tradicionalno održava u Medulinu. Naš rad biva prepoznat te primamo obavijest kako će biti objavljen u stručnom časopisu/zborniku radova Metodički horizonti za 2016. Tada i primamo pozivnicu ako smo voljni doći na taj veliki skup i prezentirati svoj rad. U organizaciji ravnateljice Grozdane Jakovljević i širokogrudnu podršku Osnivača, kolegice Romana Kesegić i Katarina Bilandžić u pratnji ravnateljice gostuju kao prezentatorice na ovom, za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, najvažnijem godišnjem skupu. Odgajateljice za svoj rad, trud i prezentaciju dobivaju priznanje i pohvale.

12. SURADNJA S RODITELJIMA

Iako je suradnja s roditeljima preduvjet kvalitetnog rada neke predškolske ustanove,  što zbog razvojnih pitanja, zdravstvenih uvjeta, odgojno obrazovnog rada, u Dječjem vrtiću Proljeće Kloštar Ivanić sve se više poboljšava situacija na tom području jer su roditelji sve otvoreniji u traženju pomoći u odgoju i obrazovanju svojeg djeteta. Iako su odgajatelji još uvijek ti koji iniciraju razgovor s roditeljima po pitanju djetetova boravka u vrtiću, sve više sami roditelji traže pomoć i savjet

12.1 Oblici suradnje i komunikacije s roditeljima

Neki oblici suradnje s roditeljima su učestaliji i učinkovitiji. Svi odgojitelji i stručni tim se trude obogatiti te putove komunikacije. Prema mišljenju odgajatelja situacija s učestalošću određenih oblika komunikacija s roditeljima je slijedeća:

Roditeljski sastanci

21,74%

Svakodnevna komunikacija („na kvaki“)

21,74%

Individualne konzultacije s roditeljima

17,39%

Druženje s roditeljima i djecom

26,09%

Uključivanje roditelja u projekte

4,35%

Pano za roditelje

4,35%

Internetska stranica vrtića

4,35%

 

Iako je do prošle godine dominantan oblik komunikacije s roditeljima bio roditeljski sastanak, sada se vidi da se mnogo više postiže u neformalnijim i ležernijim druženjima djece, roditelja i odgajatelja. Svakodnevna komunikacija pri prijenosu ključnih informacija za taj dan o djetetu je još uvijek na vrhu liste prioritetnih oblika komunikacije. Novost je da su roditelji prepoznali internetsku stranicu vrtića kao novi vid komunikacije s dječjim vrtićem.

12.2. Vrednovanje ustanove

Prije četiri godine Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić je ušao u proces Vrednovanja i samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Na osnovu inicijalnog istraživanja kojeg je organizirao sam Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje odgoja i obrazovanja, mi kao ustanova svake godine dajemo roditeljima priliku da ocijene i procijene naš rad i djelovanje. Od ove pedagoške godine nakon sastanka tima za kvalitetu želja nam je bila svake godine podrobno dati na procjenu neki segment našeg rada i djelovanja. Tim za kvalitetu je odlučio da će se ove godine baviti prostornim i materijalnim uvjetima boravka djece i rada u vrtiću zato što su to najuočljivije teškoće s kojima se vrtić susreće, pogotovo u područnom objektu. Istovremeno, taj aspekt rada, kada je potrebna neka promjena ili unapređenje, iziskuje najviše sredstava, vremena i energije. Tijekom proteklih godina, dalo se uočiti da su prostorni i materijalni uvjeti rada nešto čime su roditelji najviše nezadovoljni u prijašnjim vrednovanjima ustanove. Upitnik je bio postavljen kao skala sudova s tri referentne vrijednosti gdje su ispitanici trebali iznijeti slažu li se u potpunosti, djelomično ili se uopće ne slažu s iznesenom tvrdnjom. Prenošenje svih rezultata svih pitanja bi ovdje zauzelo previše prostora, ali važno je naglasiti da roditelji primjećuju sve nedostatke koji postoje u prostorima vrtića, a da izričito nezadovoljstvo iskazuju oni čija djeca pohađaju područni objekt Livada.

Uz ova tematska pitanja, tražili smo od roditelja da ocijene ocjenom od jedan do pet sve druge aspekte rada vrtića.

 

 

Područje ocjenjivanja

Ocjena

Centralni objekt

Područni objekt

Koju biste ocjenu dali objektu vrtića koji pohađa vaše dijete?

 

3,3

2,62

Koju biste ocjenu dali sobi dnevnog boravka vaše odgojne skupine?

 

3,56

3,21

Koju biste ocjenu dali komunikaciji s dječjim vrtićem?

 

4,19

4,28

Koju biste ocjenu dali zdravstveno higijenskim uvjetima vrtića?

 

3,96

3,98

Koju biste ocjenu dali prehrani u vrtiću? (raznolikost, zdravstvena ispravnost)?

4,36

4,38

Koju biste ocjenu dali odgojno obrazovnom radu u dječjem vrtiću?

 

4.57

4,61

Koju biste ocjenu dali organizacijskom vođenju dječjeg vrtića?

 

4,18

4,24

Koju biste ocjenu dali odnosu Osnivača (općine Kloštar Ivanić) prema vrtiću?

1,88

2,02

Kojom biste ocjenom ocijenili odgajateljski par Vašeg djeteta?

 

4,86

4,81

Koju biste ocjenu dali vrtiću u cijelosti?

 

3,80

3,60

Iz ovdje predočenog je jasno vidljivo kako su roditelji u ovom višegodišnjem procesu vrednovanja ustanove u davanju svojih ocjena postali kritičniji, ali i realniji. U početku ovog procesa sve su ocjene bile visoke i nerealne i doista nisu odgovarale stvarnom stanju. Anonimnost ispunjavanja ankete i transparentnost u prezentaciji rezultata su dodatno motivirale roditelja da se izjasne sa svojim mišljenjima ocjenama i komentarima.

Također je vidljivo da su roditelje djece koja pohađaju područni objekt bitno kritičnija u svojim ocjenama jer ispada da varijabla kao što su materijalni uvjeti koji dolje nisu adekvatni utječe na donošenje ocjena i o drugim područjima važnima za rad ustanove.

Anketi je pristupilo oko 90% roditelja što je najveći odaziv do sada u procesu vrednovanja.

 

 

 

13. PROGRAM PREDŠKOLE

Osnovni je cilj provođenja programa predškole priprema djece za školu u dobi prije polaska u školu i mlađe. Kao sekundarni ciljevi se izdvajaju socijalizacija, ostvarivanje odgojnih zadaća i funkcioniranje djeteta u kontekstu organiziranog prostora, vremena  i skupine.

Program predškole se realizirao u prostoru područnog objekta „Livada“ svaki dan u vremenu od 15:30 do 18:30.

Upisano je 42 djece i podijeljeni su u dvije skupine Listići i Kapljice („parna“ i „neparna“ shodno datumima kako se predškola održavala). Sva su djeca školski obveznici.

Rad je organiziran prema izvedbenom planu i programu bez većih odstupanja, s time da je do odstupanja donekle dolazilo samo kada bi se vanjski uvjeti pokazali ključnima (vremenske prilike, život lokalne sredine, rad samog dječjeg vrtića u kojem se odvija program…). S adaptacijom djece na uvjete rada u skupini nije bilo problema i bilježi se samo slučaj jednog djeteta s teškoćama u razvoju koje su podrazumijevale intelektualne teškoće koje  u ovoj pedagoškoj ponavlja program predškole jer je odlukom stručnog tima osnovne škole odlučeno da tijekom prošle pedagoške godinje dobije odgodu upisa u prvi razred.

Što se tiče materijalnih uvjeta rada, program se realizira u sobi dnevnog boravka srednje vrtićke skupine, pa su većina uvjeta odgovarajući potrebama i interesima djece uzrasta programa predškole. Odgajateljica, voditeljica programa je tijekom pedagoške godine vlastitim intervencijama unapređivala materijalne i radne uvjete za djecu. Didaktička sredstva, organizacija centara aktivnosti i prostorni raspored nisu tražili nikakve intervencije i djeca su bila zadovoljna ponuđenim. Pošto se radi o djeci koja se prije nisu susrela ni s kakvim oblikom organiziranog predškolskog odgoja, za očekivati je bilo da će neki centri aktivnosti biti zanimljiviji od drugih. Tako je od osobitog interesa bio centar građenja, dramski centar i centar kuhinje jer sadrže elemente koje djeca u obiteljskom domu teško mogu susresti.

Kada govorimo o boravku djece na otvorenom u programu predškole, valja imati na umu kako se program realizira u područnom objektu koji ne raspolaže s vlastitim zelenim površinama već samo s manjim betoniranim dječjim igralištem ispred objekta. Tako su mogućnosti boravka i igre na otvorenom prilično ograničeni. Nadogradnja ovakvih aktivnosti provodila se kroz organizirane šetnje u Park hrvatskih branitelja Kloštra ivanića koji posjeduje sprave za igranje i mnogo zelene površine za igru i aktivnosti djece. Ovo se također iskoristilo kao prilika za učenje kretanja u skupini i koloni, ali, što je još važnije, i kao prilika za usvajanje osnovnih prometnih pravila i propisa, što je vrlo važan preduvjet za polazak u školu.

Djeca polaznici programa predškole svojom kronološkom dobi i stupnjem razvoja u potpunosti zadovoljavaju kompetencije u obavljanju kulturno higijenskih aktivnosti.

Svakoga dana se djeci, tijekom trajanja programa predškole, služio obrok, uglavnom voće. Rođendani su se obilježavali uz grickalice i voćne sokove koje su roditelji sami donosili. U prehrani nije bilo nikakvih poteškoća jer hranjenje u skupini je za mnoge bilo kvalitetan poticaj za zdravu prehranu.

Odgojno obrazovni rad se odvijao u skladu s planom kojem je osnovno programsko usmjerenje bilo priprema djeteta za školu.

Dominantne odgojne zadaće su bile:

  • Socijalizacija
  • Poštivanje pravila
  • Trening socijalnih vještina
  • Razvijanje empatije
  • Razvijanje predčitalačkih i predpisalačkih sposobnosti
  • Razvijanje matematičkih sposobnosti
  • Grafomotoričke vježbe
  • Svijest o zdravlju, prehrani i tjelovježbi
  • Kretanje
  • Likovno izražavanje
  • Uživanje u umjetničkim oblicima, slike, priča, film, glazba

 

Svaki odgojno obrazovni rad mora imati pokazatelje uspjeha u postignućima:

Socioemocionalni razvoj

  • Svijest o sebi u odnosu na druge
  • Empatija
  • Suradnja
  • Nenasilno rješavanje sukoba

Tjelesni razvoj

  • Svakodnevna tjelovježba
  • Pokretne igre u zatvorenom i na otvorenom
  • Ples i ritmika
  • Stvaranje svijesti o zdravim navikama i prehrani

Intelektualni razvoj

  • Poznavanje gotovo cijele abecede
  • Brojanje do 10 ili 20
  • Shvaćanje uzročno posljedičnih odnosa
  • Izražavanje mišljenja i donošenja zaključaka

Razvoj govora

  • Izražavanje potreba jasno i s ciljem
  • Prepričavanje preslušane priče
  • Prepričavanje događaja iz života i opisivanje
  • Izražavanje uvjeta i pogodbi
  • Učenje pjesama, pjesmica, zagonetki…

Izražavanje

  • Verbalno izražavanje za snalaženje u svim potencijalnim situacijama
  • Likovno izražavanje kroz razne tehnike
  • Pismeno izražavanje
  • Izražavanje tijelom kroz kretnju i ples

 

Kroz čitav se odgojno obrazovni rad promicala ideja jačanja djetetove osobnosti putem svih aktivnosti koje su uključivale izražavanje, izvedbu i rezultat.

Suradnja s roditeljima je bila kvalitetna iako su održana samo dva roditeljska sastanka. Dječji radovi su roditeljima prezentirani putem panoa, dok su obavijesti, iako su se našle na istom mjestu, često prenošene i verbalno.  Individualna komunikacija (tzv. „na kvaki“) se ispostavila kao najčešći i najproduktivniji oblik komunikacije s roditeljima.

Djeca polaznici predškole su također sudjelovala u nekim priredbama koje su organizirane na razini cijele ustanove kao što je Fašnik u Kloštru, Dan vrtića i Završna svečanost.

Djeca su imala prilike pogledati sve predstave koje su bile ponuđene djeci polaznicima cjelodnevnog redovitog programa – „Kako živi Antuntun“, „Božićna medalja za dobrotu“, „Zecmen“, „Listovi slikovnice“ , „Jozo Bozo“.

Također, organiziran je izlet u zoološki vrt tijekom svibnja 2016.

 

 

 

Izvješće pripremili, sastavili i priredili:

 

Grozdana Jakovljević, ravnateljica

Zoran Buhač, pedagog

Renata Mucha, zdravstvena voditeljica

Odgajateljice odgojnih skupina