PČELICE I KRIJESNICE OBILJEŽILE DAN POŠTE
Piše: Zoran Buhač, pedagog
Nekada se prije govorilo kako je poštarova torba teška, jer nosi život sam u sebi. U toj je torbi bilo ljubavi, sreće, nadanja, očekivanja, briga i svega drugoga što život čini. Danas je torba poštarova teška zato što u sebi ima račune, opomene, ovrhe i sve ono što život čini – težim!
Ljubavne poruke, čestitke i nadanja danas već putuju nekim drugim elektronskim kanalima i poštom rijetko tko više šalje pisma ili razglednice. No, dobra stara pošta ima šarma, jer priča o pošaljitelju i primatelju nikada ne zastarijeva pa makar pošaljitelj bila neka velika tvrtka, a primatelji mali obični mi. Kada i dovozi u svojoj torbi račun do našeg sandučića, nešto je romantično u tome kada se oglasi njegova truba. Kao u ona stara vremena dok je poštar sa sobom nosio rog. Od tog roga je ostao samo simbol pošte čiji smo Međunarodni dan obilježili 9. listopada u odgojnim skupinama Pčelice i Krijesnice.
Pripreme su krenule ranije gdje se u skupinama djecu pripremalo za obilježavanje toga dana i da će djeca slati pisma kući. Izrađivala su se pisma za roditelje, a djeca su se u tim pismima izrazila najbolje što mogu – svojim crtežima. Tih je dana porasla prodaja koverti i poštanskih maraka kao nekad prije za Božić, jer se u nekoliko dana pripremilo preko 50 pisama za slanje.
S pismima pod rukom djeca su se sa svojim odgojiteljicama zaputila put pošte u Kloštru Ivaniću. Tamo nas je dočekao veliki poštanski sandučić. Žuti naravno, koji je veselo primio svako dječje pismo. Da bismo saznali što će se kasnije dogoditi s dječjim pismima otišli smo u poštu gdje nam je poštanska službenica pojasnila koji će put pisma prijeći kako bi došla do primatelja. Saznali smo još da se pošta najviše bavi dostavom pošiljaka s jedne popularne kineske prodajne platforme. Poučili su djecu da se lonac čušpajza ne može poslati poštom, da su nekad poštom mogla poslati i djeca te da i danas možete jednu vrstu životinja slati poštom. Koju? Odite do pošte i informirajte se!
Pčelice su ovaj dan proširile na svoj odgojno obrazovni rad pa su se upoznale s filatelijom i upoznali se sa mnogim raznovrsnim markama koje su kasnije svojim crtežima htjeli reproducirati.
