DAN SIGURNIJEG INTERNETA 11. II, 2020.

Piše: Zoran Buhač, pedagog

Prije gotovo 60 godina Bob Dylan je pjevao o vremenima koja se mijenjaju, no kao što znamo tijek povijesti, ta su se vremena mijenjala u polaganom ritmu baš kao i u njegovoj pjesmi. Prije deset godina dogodio se takav skok u promjeni svijeta da se čak i oni mlađi sve teže snalaze u njemu. Pojava korisničke tehnologije i interneta koji je u potpunosti podložan željama svojih korisnika je uvjetovala da se i mi kao ljudska bića počnemo mijenjati. Tehnologija se najprije lijepi na one najmlađe, djecu, koja nemaju razvijene kritičke sudove o tome što je kvalitetno, a što nije. Djeca će bez ograničenja u sebe upiti sve što im je ponuđeno, ali mogu li još ti mali, nerazvijeni umovi procesuirati na ispravan način baš sve što vide i dožive putem tehnologije. Nažalost, u posljednje vrijeme se pojavljuju zagovornici tvrdnje da djeca doista mogu kvalitetno živjeti uz veliki upliv tehnologije u njihove male živote, no mi, koji se u praksi bavimo odgojno-obrazovnim radom, vidimo da situacija nije baš tako jednostavna, jer se upravo u posljednje vrijeme sve češće kod pojavljuju određene teškoće u razvoju koje se mogu dovesti u vezu s neprimjerenim korištenjem tehnologije:

  • Kasniji početak razvoja govora – generalno djeca počinju nešto kasnije govoriti nego generacije prije
  • Raznorodne govorne teškoće – usporeni govor, mali opseg riječi kojima se koriste, korištenje riječi koje ne razumiju…
  • Teškoće izgovora - supstitucija, omisija …
  • Teškoće u socio-emocionalnom razvoju – usamljenost, teža socijalizacija, manjak dvosmjerne komunikacije
  • Teškoće u održavanju pažnje – sadržaji koji su sporiji ili traju nešto duže postaju djeci preteški za praćenje, npr. slušanje priče
  • Motoričke teškoće – djeca se manje kreću, a kretanje je ključno za poželjan razvoj svakog djeteta

Ovo su tek neke, na van zamjetljive, odrednice rada s djecom u predškolskim ustanovama danas. Djeca nekritički prilaze sadržajima na internetu uz blagoslov svojih roditelja i bivaju izloženi sadržajima koje ne razumiju i koji mogu omesti njihov razvoj. Osim toga, na internetu se pojavljuju i sadržaji koji nikako nisu za djecu, a dogodi upravo nečijom zlom namjerom da djeca upravo vide to što ne bi trebala. Stoga se drugi utorak u veljači obilježava kao Dan sigurnijeg interneta. Interneta koji može biti resurs spoznaje i kvalitetne zabave, a ne nešto što je djeci štetno i u velikoj većini beskorisno. Sjeli smo i razgovarali sa starijom i predškolskom skupinom u našem vrtiću, pretpostavljajući da se ta djeca već samostalno kreću bespućima interneta, i nismo pogriješili. Većina djece s kojom se razgovaralo nema neke ograde u korištenju interneta i doista mogu provoditi vrijeme gdje žele. To je mjesto za njih YouTube na kojem prate kanale koji su im zabavni i privlačni, a opet da roditelji ne znaju što rade. Pa tako smo tu upoznali Filipa i Zagu, Ariju i Nađu, Bracu Gajića, Luku Dajanovića, Baku Prase, Prugija, Bagija, Lakija i druge šarolike odrasle ljude koji se bave upitnim aktivnostima dok Vašu djecu iskorištavaju za povećanje broja gledanja i likeova što njima donosi novac u džepove. Većina neće vidjeti ništa loše u tome što im djeca gledaju tamo neke odrasle koji se ponašaju kao djeca, ali da takve ljude sretnete na ulici ili susjedstvu, biste li im pustili Vašu djecu blizu? Osim toga, Vaša djeca postaju poslušnici koji drugima dajući likeove, daju i zaradu i kredibilitet nečemu što kredibilitet u stvarnosti doista ne bi trebalo imati.

Smatramo da je obveza svakog roditelja provjeravati što mu dijete radi na internetu, jer opasnosti na internetu postaju mnogo izraženije nego one u stvarnom svijetu. Djeca se najčešće žale da su igrajući igrice ili gledajući video vidjela nešto strašno (čin nasilja, krv, zastrašujući zvukovi, zlokobni smijeh, strašna izmišljena bića – MotherBIrd, SlenderMan…) pa su se zbog osjećala ustrašeno, nisu mogla spavati noćima i ružno su sanjala.

Roditelji također moraju biti oprezni s objavljivanjem fotografija svoje djece, jer fotografije i videozapisi mogu otkriti toliko toga o djeci: tko su, gdje žive, kakve stvari imaju u kući, kamo izlaze, jesu li bogati i slično. Onaj tko zna promatrati fotografiju, može iz nje dosta iščitati, a namjere mu sigurno nisu dobroćudne.

Živimo u vrlo izazovno doba kada se kao roditelji ne smijemo opustiti jer će nas trendovi pregaziti, a djeca postati stranci koji će bez teškoće i svoje obitelji i stvarno okruženje zamijeniti socijalnim mrežama na internetu gdje će biti prihvaćeni.

Ono što nas u vezi ovih razgovora s djecom ovih dana najviše zabrinjava jest pitanje odgajateljice: „Tko želi biti Youtuber kad poraste?“, kada su gotovo  sva djeca digla ruke u zrak.

VRAPČEKI SE ŽENIJU!

Piše: Zoran Buhač, pedagog

Sjećate li se vijesti od prije nekog vremena kako naša djeca skrbe za dobrobit ptičica u ovo zimsko doba kada im je teško pronaći hranu? Tada su djeca spremila hranilice za ptičice u okruženju dječjeg vrtića te su im i poslala poruke. E, pa danas, na dan svetog Valentina, zaštitnika zaljubljenih i dana kada se i ptičeki ženiju, ti isti ptičeki su se zahvalili svojim dobročiniteljima pa su ptice za djecu ostavile slatkiše kao što su to odnekada radile u ovo doba veljače. Na neki način ptice su s djecom proslavile svoj pir. Nekada davno, kako je ovo doba uvijek simboliziralo svojevrsni prelazak iz zime u početak proljeća, običaj je bio da djeca bosonoga potraže kolačiće koje su im ptice ostavile. Bit će da su i ptice postale politički osviještene te ne žele u dvadeset i prvom stoljeću, a ionako su to neki stari običaji, ugroziti zdravlje djece pa su na prozore ostavile darove za djecu.

 

VALENTINOVO U LEPTIRIĆIMA

Piše: Zoran Buhač, pedagog

Dražesni su odgovori koje dobijete od djece kada ih pitate da Vam razjasne neki apstraktni pojam. Sustav dječjeg promišljanja i doživljaja svijeta oko njih uvijek se vodi oko onoga što mogu doživjeti sa svojih pet osjetila. Kada nešto iz njihove okoline izađe iz tog senzornog okvira, postaje zanimljivo, jer o takvim pojavama imaju neke ideje koje se pomiješaju s osjećajima kao i s onim što vide i dožive od strane svojih roditelja.  Jedan od takvih pojmova je i ljubav. Pa imamo tu puno cvijeća, bombonjera, slatkiša, ali i poljubaca. Sve u svemu, ljubav u predškolskoj dobi se svodi i treba se svoditi na prijateljstvo zato što je to upravo onaj ekvivalent koji djeca mogu osjetiti za ljubav. Briga za prijatelja, želja da se ima prijatelja kao i vrijeme koje provode s prijateljima je njihova priča o ljubavi. Tako su i naši Leptirići pronašli prijateljstvo u dječjem vrtiću i to za Valentinovo ispod kišobrana za dvoje koji ima daje štit od ciničnosti svijeta u kojem danas moraju živjeti.

PREDSTAVA "KOJE JE GODIŠNJE DOBA NAJLJEPŠE?" U NAŠEM VRTIĆU

Piše: Zoran Buhač, pedagog

Ovogodišnju sezonu predstava u našem vrtiću smo otvorili s jednom od najpopularnijih predstava Studija Suncokret iz Splita, a to je „Koje je godišnje doba najljepše?“. U ovom vremenu kada smo u prijelazu iz jednog godišnjeg doba u drugo, došla nam je vesela ekipa iz Splita i pokušala uz lutke, pjesmu i inventivnu scenografiju riješiti tu vječnu debatu. Snjegović koji baš uživa u zimi se bacio na put da sazna zašto neka druga bića smatraju da su druga godišnja doba baš ljepša od njegove zime. Uz lako pamtljive songove, protočnu i razumljivu radnju i zdravi humor, djecu su kroz ovu predstavu došli do odgovora koje je godišnje doba najljepše.

 

KRIJESNICE SKRBE O PTICAMA U ZIMI

Piše: Zoran Buhač, pedagog

Mada tako na prvi pogled tako i ne izgleda, ali zima je. I mi ljudi, kada pogledamo na naše vrtove (ukoliko nemamo staklenike) nemamo baš obilje hrane vani, a tako je i životinjama. Ponajviše pticama koje ovise o tome što mogu pronaći u prirodi koja sada ionako spava. Kako bi našim pticama bilo lakše u ovom razdoblju, barem što se okoline vrtića tiče, pobrinula su se djeca dječjeg vrtića. Radom na pripremi mješavine hrane za ptice, djeca su imala prilike potaknuti napredak svojih sposobnosti na području razvoja fine motorike, spoznavanja procesa održavanja života u prirodi, poticati razvoj empatije za životinje kojima je naša pomoć u ovom vremenu itekako potrebna. Osjećaj da su nesebično i svojim rukama pomogli drugim živim bićima je neprocjenjiv za  njihov rast i razvoj.

 

 

 

 

 

 

 

 

Više članaka...

Stranica 6 od 71

6

Kontakt podaci

DJEČJI VRTIĆ PROLJEĆE
Kloštar Ivanić


OIB:72007988952

Matični objekt Naftaplinska 23/a

Tel: 01/2892-545

Fax: 01 3899 006

Ravnateljica: ravnateljica@djecjivrtic-proljece.hr

Ravnateljica izravni telefon: 01 3899 002

Pedagog: pedagog@djecjivrtic-proljece.hr

Pedagog izravni telefon: 01 3899 008

Psiholog: psiholog@djecjivrtic-proljece.hr

Računovodstvo: djecji.vrtic1@zg.t-com.hr

Računovodstvo izravni telefon: 01 2895 545

Administracija: administratorica@djecjivrtic-proljece.hr

Službeni mobitel za upite roditelja:

099 238 65 16

 

Područni objekt Livada

Trg svetog Ivana 1

Tel.: 01 62 64 918

Pretraži sadržaj