PROGRAM MJERA POJAČANE SIGURNOSTI

DJEČJI VRTIĆ

PROLJEĆE

KLOŠTAR IVANIĆ

PROGRAM MJERA POVEĆANE

SIGURNOSTI

U DJEČJEM VRTIĆU PROLJEĆE

KLOŠTAR IVANIĆ

U Kloštar Ivaniću, travanj 2015. g.

Katarina Geršak, ravnateljica

Zoran Buhač, pedagog

Odgajatelji dječjeg vrtića Proljeće Kloštar Ivanić

 

 



 

 

 

 

 

Negativni utjecaji suvremenog svijeta na kvalitetu života, rast, razvoj, odgoj i

obrazovanjedjece prepoznatIjvi su u njegovom fizičkom okruženju, ali nerijetko i u odnosu odraslih prema njernu.

Organizirana skrb, odgoj i obrazovanje djece u vrtiću pruža priliku za stvaranje poticajnog fizičkog i

psihosocijalnog okružja koje je temelj zdravog razvoja djeteta.

 

Program mjera povećane sigurnosti Dječjeg vrtića Proljeće Kloštar Ivanić je zaštitno-preventivni program koji treba osigurati te uvjete.

 

Osnovna poIazišta Programa su:

 

  • sigurnost djeteta je njegova elementarna potreba i pravo
  • skrb za zdravlje, sigurnost i zaštitu djeteta je prioritetna zadaća i odgovornost svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa
  • timski rad na sigurnosti djeteta omogućava ostvarenje zaštite, skrbi, i podrške djetetu i potiče razvoj njegovih socijalnih kompetencija
  • predusretanje problema vezanih uz zdravlje, sigurnost i zaštitu djeteta je najbolja prevencija rizičnog ponašanja

 

CILJ:

 

• identifikacija potencijalno rizičnih situacija i čimbenika za zdravlje i sigurnost djeteta

• prevencija i otklanjanje potencijalno rizičnih situacija i ometajucih čimbenika

• determiniranje optimalnih standarda za povećanje fizičke i psihosocijalne sigurnosti djeteta u Vrtiću

• primjena odgojnih postupaka i aktivnosti koji jačaju i podržavaju dječje intrinzične potencijale za samozaštitu i samoočuvanje

• jačanje kompetencijaa djeteta, osobito jačanje socijalne kompetencije za bolje

razumijevanje i suočavanje s potencijalno opasnim Iiugrožavajućim situacijama

 

MOGUĆI IZVORI OPASNOSTI I RIZIČNIH SITUACIJA U DV PROLJEĆE

 

Rizični čimbenici u Vrtiću

 

  • unutarnje i vanjsko stanje građevina u kojima su smješteni dječji vrtići
  • prekapacitiranost odgojnih skupina
  • kontinuirani priliv djece u Vrtić
  • prenapučenost objekata
  • nedostatak dvorana za tjelesne aktvnosti djece
  • složena organizacija rada
  • uspostavijanje kvalitetne suradnje sa svim roditeijima

 

Rizični čimbenici u okruženju

 

  • konstantno srozavanje materijalnog i socijalnog statusa srednjeg društvenog sloja – najčešćeg korisnika vrtića
  • prisutna nesigurnost u ostvarenju temeljnih životnih potreba pojedinca i obiteiji
  • poljuijan sustav vrijednosti u društvu
  • medijima s kojima dijete dolazi u doticaj dominiraju štetni utjecaji
  • često nepoznavanje bitnih uvjeta za odgoj u obiteiji i nedostatak vještina
  • devastiranje okoIiša Vrtića u večernjim i noćnim satima od strane osoba neprilagodenog ponašanja

 

MJERE ZAŠTITE

 

Najvažniji čimbenik uspješnosti odgoja djeteta u vrtiću je, uz osobnost odgajatelja

Cjelokupno ozračje okruženja u kojem dijete boravi. Ozračje čine, u prvom redu

odnosi medu sudionicima: zaposlenicima, djeci, roditeljima, te poticajnost prostora u

kojem djeca provode najviše vremena.

Za uspješan rad vrtića jednako su važni i skladni suradnički odnosi s drugim sudionicima u zaštiti i odgoju djece: zdravstvene ustanove, škole, kulturne ustanove i dr.

Na obje razine, nužno je dogovoriti i poštivati pravila ponašanja, medu kojima

su ona koja štite dijete najvažnija.

 

Fizičke mjere zaštite

  • poštivanje propisa, kontinuirana kontrola uređaja u vrtiću i nadzor od strane
  • nadležnih institucija
  • pravovremeno obavljati popravke opreme, uređaja i sredstava u objektu i na
  • vanjskim prostorima Vrtića
  • zaključavanje ulaznih vrata u vremenu od 9— 14 sati
  • korištenje alarmnog sustava
  • osvjetljavanje okoliša objekata

 

Organizacijske mjere

  • upoznati sve zaposlenike s mjerama zaštite
  • svi zaposlenici su dužni bez odgode prijaviti ravnatelju uočene opasnosti u vrtiću, odn. sami poduzeti mjere za otklanjanje neposredne opasnosti
  • pratiti kretanje osoba koje ulaze u vrtić i uputiti ih na nadležne
  • pratiti ponašanje djece, posebno prigodom organiziranog boravka u vanjskom prostoru
  • planirati i provoditi dodatne mjere zaštite prigodom odvijanja programa van prostora
  • vrtića iIi van mjesta boravka (šetnje, posjete, izleti, ljetovanja, zimovanja)
  • prikupiti potrebne pismene suglasnosti roditelja za sve aktivnosti koje iziskuju
  • pojačane mjere zaštite za djecu
  • upoznati policiju i policajca u zajednici sa stanjem sigurnosti u vrtiću i mjerama
  • koje su donesene u vrtiću

 

Zdravstveno-higijenske mjere

  • svakodnevna kontrola higijenskih uvjeta u vrtiću prema zahtjevima struke
  • osmišljen i uređen okoliš prema potrebama i pravima djeteta
  • kontinuirana kontrola kvalitete prehrane prema propisima nadležnih institucija
  • kontrola osobne higijene djece i formiranje higijenskih navika djece
  • redovito praćenje zdravlja djece u odgojnim skupinama
  • provođenje protuepidemijskih mjera i profilakse u suradnji s nadležnim
  • zdravstvenim ustanovama
  • obvezno privremeno izoliranje zaposlenika oboljelog od infektivne bolesti

 

 

Sigurnost ozračja

 

  • oprema i igračke koje koriste djeca trebaju bill strogo namjenska i nabavljaju se

kod opremača čiji artikli zadovoljavaju sigurnosne i zdravstvene uvjete

  • neoblikovani materijal za igru je odgojitelj dužan prilagoditi zdravstveno

higijenskim zahtjevima (oprati, ukloniti moguće opasne dijelove)

i objasniti djeci njegovu svrhu i način korištenja

  • odrasle osobe trebaju pružiti model za usvajanje navika sigurnog ponašanja
  • u odnosima s djecom, roditeljima i ostalim zaposlenicima koristiti naglašeno

govor čiste komunikacije

  • stvoriti materijalno ozračje u kojem djeca mogu na siguran nadin zadovoljavati

svoje potrebe i ostvarivati svoja prava

  • uvažavati i poštivati zajednički dogovorena pravila unutar odgojne skupine i na

razini Vrtića

 

Odgojno-obrazovni rad

 

Uvjet uspješnog odgojno-obrazovnog rada je okruženje u kojem se dijete osjeća sigurno, prihvaćeno, dobrodošlo, gdje nailazi na razumijevanje, prijateljstvo,

solidarnost — gdje se poštuje njegova osobnost. Dijete treba imati mogućnost da i samo sudjeluje u stvaranju tog okruženja, da ima mogućnost izbora: aktivnosti, suigrača,vremena igre — u skladu s njegovim željama i potrebama.

 

 

Mogući izvori opasnosti u neposrednoj okolini djeteta su brojni:

prilaz vrtiću, parkiralište, betonske površine, živice, penjalice, tobogani, ljuljačke, stepenice, prozori, vrata, kupaonica, električni uređaji i aparati, sredstva za čišćenje, oštri predmeti (škare, igle, nož, staklo), sitni predmeti (kuglice,dugmad, sjemenke, kotačići), bomboni, žvakaće gume, potrgane igračke, vrpce, trake, konopci, sakupljeni neoblikovani materijal (opasnosti od štetnih tvari, zaraze), domaće životinje i kućni ljubimci, prometna sredstva, nepoznate osobe.

Dijete treba naučiti prepoznati, primjereno koristiti većinu, odn. izbjegavati neke od njih.

 

Osobito je važno stvoriti takve podržavajuće odnose u kojima dijete može učiti

činjenjem i svoje vještine očuvanja osobne sigurnosti i  zdravlja:

 

  • razumjeti moguće loše posljedice svog ponašanja i poštovati očekivanja i

granice koje odrasli postavljaju

  • koristiti predmete, sprave na igralištu, kretati se u prostoru objekta i na dvorištu

na prikladan nadin, poštujući dogovorena pravila

  • prepoznati i imenovati mjesta koja nisu sigurna za igru i istraživanje
  • upoznati i razumjeti pravila ponašanja u prometu
  • prepoznati potencijalnu opasnost od ozljeđivanja sebe ili drugih
  • poznavati potencijalno opasne predmete i izbjegavati ih
  • razvijati komunikacijske vještine: izraziti svoje potrebe i interese odraslima i

vršnjacima

  • naučiti kojim osobama se trebaju obratiti u slučaju ugroženosti
  • reći NE bilo  kojoj osobi čije približavanje procjenjuje ugrožavajućim ili

neugodnim

  • reći NE nepoznatoj osobi i tražiti pomoć odgajatelja

 

 

Učenje vještina odgovornog ponašanja odvija se u svakodnevnim životnim

situacijama, uz spontane poticaje, u različitim igrama i aktivnostima, tijekom odvijanja

dnevnih rutina.

Bitno je pri tome promptno reagirati na ponašanje djeteta koje bi moglo ugroziti njegovu osobnu sigurnost i zdravlje, sigurnost i zdravlje druge djece ili odraslih, kao i u slučaju uništavanja imovine. Nakon što zaustavimo dijete u takvoj radnji iii nakani, treba odmah na konkretnom primjeru uočiti s djecom odgovorno

ponašanje tj. naći konstruktivan način rješenja problema.

Sustavno planirani odgojno-obrazovni rad na razvojnim zadaćama osnažuje djecu i skupinu i u odgovornom ponašanju i čuvanju vlastite sigurnosti i sigurnosti ostalih.

 

Osobito su prikladni za to projekti u vezi tema kao što su:

 

  • područje prava djeteta
  • razvijanje sposobnosti nenasilnog rješavanja sukoba
  • osnaživanje djece u zauzimanju sa sebe — razvoj vještina asertivnosti
  • emocionalno opismenjavanje djece
  • socijalno opismenjavanje djece
  • razvijanje ekološke osjetljivosti

 

 

Rad s roditeljima

 

  • upoznati roditelje s programom mjera povećane sigurnosti u vrtiću
  • protokole postupaka za situacije povećanog rizika, kao i protokole postupaka u
  • kriznim situacijama učiniti dostupnima za roditelje
  • pravovremeno i primjereno informirati roditelje o kriznim događajima, mjerama i
  • ishodu
  • upoznati roditelje sa važnosti poštivanja prava i uvažavanja potreba djece
  • promicati odgoj za asertivno ponašanje, prihvaćanje različitosti, usvajanje
  • socijalnih i komunikacijskih vještina
  • uključiti roditelje u procjenu stanja sigurnosti u vrtiću

 

Edukacija odgajatelja

 

  • na stručnim sastancima odgojitelja proraditi Program mjera povećane sigurnosti
  • na radnim dogovorima upoznati ostale zaposlenike sa sadržajem Programa i mjerama iz djelokruga njihovog rada
  • svakodnevno tijekom boravka djece u  vrtiću uvažavati podsjetnike za postupke i metode djelovanja
  • u kriznim situacijama postupiti po Protokolu postupanja u kriznoj situaciji
  • nakon mogućih kriznih događaja održati odmah po događaju suportnu radionicu
  • za sve odrasle - sudionike stresnog događaja
  • edukacija na temu komunikacije s ciljem jačanja komunikacijskih vještina i kvalitetnije interakcije odgojitelja s djecom, s roditeljima i komunikacije medu zaposlenicima (4 radionice)
  • suportne radionice s ciljem djelotvornijeg suočavanja i nošenja s profesionalnim stresom (2 radionice)

 

 

PODSJETNICI ZA POSTUPKE I METODE DJELOVANJA

Važne pripreme odgojitelja za provođenje mjera povećane sigurnosti djece

 

unos podataka o djetetu i obitelji u imenik — odmah po prijemu djeteta

upozoriti roditelje na prvom roditeljskom sastanku da su dužni prijaviti odgajatelju

sve promjene važne za sigurnost djeteta

tražiti na uvid dokument koji regulira posebne mjere u vezi sigurnosti djeteta i

evidentirati status djeteta u njegovoj dokumentaciji

početkom svake pedagoške godine evidentirati moguće promjene adresa i telefonskih brojeva roditelja, odn. osoba koje su ovlaštene preuzeti dijete

upoznati mogućeg novog grupnog odgajatelja s posebnostima neke djece u vezi

njihove sigurnosti

ažurirati svoje osobne telefonske brojeve kod članova stručnog time vrtića

na grupnim roditeljskim sastancima upoznati roditelje s pravilima postupanja

roditelja i odgojite/ja (uvid roditelja u Pravila)

 

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ZA SLUOAJEVE KRIZNIH SITUACIJA

 

RAVNATELJICA

099 807 71 49

 

POLICIJSKA POSTAJA IVANIĆ-GRAD

01 4750 060

 

POLICIJA

192

 

ZURNI POZIV ZA HITNA STANJA

112

 

HITNA POMOĆ

194

 

HITNA POMOĆ IVANIĆ-GRAD

01 2882 987

01 2882 906

 

VATROGASCI

193

 

PRAVILA POSTUPANJA 1

PRIMOPREDAJA DJETETA

  • na svim roditeljskim sastancima (plenarnom prigodom upisa djeteta u vrtić, na

grupnim sastancima) stručni suradnici i odgojitelji su dužni naglasiti da se roditelj tom prigodom mora javiti odgojiteljici

  • odgojitelj preuzima i predaje dijete isključivo punoljetnoj osobi: roditelju ih skrbniku, odn. osobi koju je roditelj za to ovlastio
  • kod primopredaje djeteta roditelj je dužan izvijestiti odgojitelja o ev. ozljedama ili o sumnjivom zdravstvenom stanju djeteta
  • u slučaju ako kod prijema djeteta odgojitelj primijeti neku ozljedu iii znakove bolesti kod djeteta, dužan je upitati roditelja što se dogodilo i informaciju zabilježiti u dokumentaciji, a po potrebi konzultirati se sa zdravstvenim voditeljem
  • prigodom predaje djece u dežurstvo odgojitelj upisuje u bilježnicu dežurstava koju je djecu predao
  • osobu koja dolazi po dijete, a odgojitelj je ne poznaje - i u slučajevima kad je roditelj to najavio - treba zamoliti da se identificira osobnom iskaznicom ili nekom svojom ispravom
  • djecu upisanu u kraće programe koji se odvijaju u radno vrijeme vrtića sakuplja i vraća odgojitelju voditelj tog programa i javlja se odgojitelju
  • odgojitelj treba popis djece i termin u kojem djeca pohađaju tečaj istaknuti u sobi dnevnog boravka, kao informaciju odgojiteljima na zamjeni
  • dežurni odgojitelj ne smije napustiti vrtić sve dok ima djece u dežurstvu, a u slučaju nedolaska roditelja i nakon isteka radnog vremena vrtića, postupa po pravilima za krizne situacije

 

PRAVILA POSTUPANJA 2

NADZOR KRETANJA OSOBA U VRTIĆU

  • svi zaposlenici su dužni obratiti pozornost na kretanje nepoznatih osoba u vrtiću
  • svi zaposlenici su dužni pružiti pomoć stranoj osobi u snalaženju u prostoru Vrtića: upitati koga treba i otpratiti je do te osobe
  • neuobičajeno kretanje stranih osoba u vrtiću treba pratiti i ukoliko je ponašanje te osobe sumnjivo, treba joj saopćiti da ne može ulaziti u vrtić bez valjanog razloga, a potom je ispratiti do izlaza iz vrtića
  • zaposlenik informira ravnatelja i stručni tim o sumnjivom kretanju
  • provjeriti jesu Ii ulazna vrata zaključana prema dogovorenom: od 9 do 14 sati
  • svi zaposlenici su dužni zatvoriti vrata u tom periodu, ukoliko primijete da nisu zatvorena
  • roditelji koji dolaze iza 9 sati koriste zvono i dužni su iza sebe zatvoriti vrata

 

PRAVILA POSTUPANJA 3

DNEVNI ODMOR DJECE U VRTICU

 

  • dnevni odmor djece se organizira prema individualnim potrebama djece
  • prostor i oprema sobe dnevnog boravka treba biti primjerena organizaciji dnevnog odmora u toj skupini
  • osigurati da budna djeca svojim aktivnostima ne ometaju djecu koja spavaju

 

BUDNA DJECA

 

  • izborom i rasporedom dnevnih aktivnosti predvidjeti mirne aktivnosti za vrijeme dnevnog odmora
  • rasporedom centara i izborom mjesta za aktivnosti osigurati da nužno kretanje budne djece ne ometa djecu koja spavaju
  • pripremiti budnu djecu na pravila ponašanja za vrijeme dnevnog odmora
  • odgojitelj prati i potiče aktivnosti djece

 

SPAVANJE

 

  • rasporedom opreme sobe dnevnog boravka osigurati mjesto za djecu koja spavaju
  • pripremiti prostor za spavanje: prozračivanje, primjerena toplina, zaštićeno od propuha, zaštićeno od sunca i previše svjetla
  • osigurati higijenske uvjete za odmor: prikladna i osobna posteljina, pranje zubi, skidanje suvišne odjeće
  • djeca ne smiju ostati bez nadzora odgojitelja: obratiti pažnju na disanje djeteta, da prelazni objekti koje ima uz sebe za vrijeme odmora nisu potencijalno opasni,nema  eventualnih ostataka hrane u ustima i sl.

 

PRAVILA POSTUPANJA 4

 

IZLASCI

 

 

JASLICE

 

 

  • izlazak djece jasličke dobi organizira se samo u krugu vrtića
  • o izlasku djece obavještavaju se roditelji koji kasnije dolaze — pismeno, na panou za roditelje
  • poželjan je raniji dolazak drugog grupnog odgajatelja — radi izlaska.

 

 

VRTIĆKE ODGOJNE SKUPINE

 

 

  • vrtićka djeca se izvode na dvorIšte u pratnji jednog odgajatelja
  • svi ostali izlasci: posjete, kazalište, pa šetnje u naselju provode se s pratnjom oba odgajatelja
  • šetnje moraju imati svoju svrhu, tj. njihova svrha treba biti planirana u tjednom planu
  • raspored svih aktivnosti koje nisu uobičajene ili se ne odvijaju u sobi dnevnog boravka mora biti istaknut na obavijesnoj ploči za roditelje, kao npr. »događanja ovog tjedna" (predstave, posjete, šetnje, posjeta gosta u grupi, promjene u organizaciji i sl.)
  • izlasci iz vrtića; mjesto i trajanje, najavljuju se pedagogu, odn. ravnatelju ili zdravstvenom voditelju
  • uključivanje u promet podrazumijeva popis djece, potpis roditelja i ovjeru spiska od strane ravnatelja
  • zabranjuje se igra na javnim igralištima

 

PRAVILA POSTUPANJA 5

IZLETI

 

  • izleti su sastavni dio redovnog odgojno-obrazovnog rada i jedan ad oblika provođenja programa odgojne skupine
  • planirani program odvija se na mjestu koje može pružiti bolje uvjete za postizanje zacrtanih ciljeva
  • mogu se, dakle provoditi i tijekom godine, u svim vrtićkim skupinama, o čemu odgajatelji vode računa prilikom planiranja
  • mogu imati značaj gotovo sve vrste djelatnosti, no najčešće istraživačko-spoznajne (promatranje, upoznavanje) , društvene i društveno-zabavne (zabavne igre, svečanost), umjetnički doživljaji i stvaranje (predstave, radionice), specifične aktivnosti (klizanje, sanjkanje, plivanje)
  • izleti imaju sadržaj, i to planirani, s predviđenim poticajima i pripremljenim sredstvima, o čemu se izrađuje pismena priprema

 

POTREBNE PRIPREME

 

  1. Koriste se isključivo usluge za to registriranih agencija, s kojima vrtić sklapa ugovor o uslugama
  2. Dogovor s roditeljima na početku godine: koliko i kakvih izleta žele i posebno žele li oni sudjelovati
  3. Na izlet se upućuje optimalno 1 autobus, najviše 2
  4. Izraditi strukturiran pismeni plan (cilj, što će se raditi, što će se vidjeti, posjetiti)
  5. Pismeni plan izleta predočiti pedagogu
  6. U pratnji djece obavezno ide jedan stručni suradnik
  7. I u slučaju da agencija angažira animatora, odgojitelji i stručni suradnik u pratnji su odgovorni za sigurnost djece i dužni su modificirati program izleta prema psihofizičkim mogućnostima djece, u interesu njihove sigurnosti
  8. Popuniti popis djece s potpisom roditelja i ovjeriti kod ravnatelja

 

IZLETI DJECE! RODITELJA

 

  • izleti djece i roditelja imaju prije svega svrhu produbljivanja suradnje i zbližavanja roditelja odgojne skupine, tj. nikako nisu prigoda za uspostavljanje te suradnje
  • izlet s programom završne svečanosti nije najbolji izbor jer je završna priredba oproštaj sve djece i roditelja od vrtića
  • i zajednički izleti roditelja i djece trebaju imati sadržaj. Primjereno kriterijima za kvalitetnu pripremu takav izlet treba pripremiti zajedno s roditeljima

 

 

 

SPECIFIčNE PRIPREME ZA IZLETE DJECE I RODITELJA:

 

  1. roditeljima predočiti njihovu ulogu i dogovoriti zaduženja, kao i pravila za djecu i sudionike: odgojitelj odgovara za program, roditelji pomažu i sudjeluju
  2. izleti s roditeljima se mogu organizirati isključivo subotom iii nedjeljom
  3. sve ostale obavezne pripreme (1-8) koje vrijede za izlete općenito

 

U vezi svih izlazaka, izleta, zdravstvenih programa pedagog treba:

 

  • informirati odgajatelje i roditelje o ponudama
  • sudjelovati u izboru organizatora odn. ustanove koja nudi uslugu, ( početkom godine),
  • sudjelovati u koncepciji izleta za grupe i pomoći prije svega odgajateljima pripravnicima
  • uputiti početnike  i pomoći im u praktičnoj organizaciji izleta
  • za sve grupe poznavati svrhu, program i vrijeme izleta — o čemu ga odgajatelji trebaju pismeno obavijestiti

 

 

PRAVILA POSTUPANJA 6

 

ZAMJENE

 

RODITELJI

 

  • na obavijesnoj ploči obavijestiti roditelje kako se i zbog čega organizira zamjena
  • pri jutarnjem prijemu djece i pri odlasku djece kratko komunicirati s roditeljima
  • novi odgojitelj u skupini se predstavlja svakom roditelju
  • odgovoran je za prilagodbu i upoznavanje s djecom, dakle ne komentira teškoće prvih dana, ne žali se na djecu
  • odgojitelj na zamjeni ne pokušava s roditeljima rješavati probleme koji trpe odgodu
  • ne izražava neslaganje s postupcima odsutnog odgajatelja

 

ODGAJATELJI

 

  • interesirati se kod grupnog odgojitelja o mogućim posebnostima neke djece u skupini (teškoće u razvoju, posebne odgojne potrebe, specijalni režimi u prehrani ili njezi)
  • saznati što više o ponašanju djece, o odnosima u skupini, o dogovorenim pravilima, o nadinu odvijanja dnevnih rutina
  • uvid u dokumentaciju skupine, posebno dominantne aktivnosti u tom periodu i aktivnosti i sadržaji koje djeca vole

 

DJECA

 

  • pratiti potrebe i interese djece i slijediti iii: koristiti jutarnji dogovor za predstavljanje

i upoznavanje (igre za poticanje dobre grupne atmosfere)

  • pitati djecu za njihova pravila i nadine odvijanja dnevnih rutina i poštivati ih
  • ne uvoditi nova pravila
  • koristiti aktivnosti, igre i sadržaje koje djeca vole, sudjelovati u njima

 

PRAVILA POSTUPANJA 6

 

DIJETE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U ODGOJNOJ SKUPINI

 

  • dijete s teškoćama u razvoju ima ista prava, iste potrebe, iste osjećaje, iste

odgovornosti i strahove kao i druga djeca

  • naglašeno pratiti i pravovremeno zadovoljavati potrebe djeteta s teškoćama u

interesu njegove sigurnosti i uspješne integracije u kolektiv

  • pristupe, metode i strategije treba uskladiti sa specifičnostima razvoja i mogućnosti djeteta s teškoćama u razvoju
  • prepoznati i podržavati svaki i najmanji napredak
  • izbjegavati usporedbu s drugom djecom i aktivnosti koje uključuju natjecanja

 

PRIJEM DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

 

Priprema odgojitelja

 

  • dogovor sa stručnim suradnikom i ravnateljem o uključivanju djeteta u skupinu
  • upoznavanje s karakteristikama oštećenja djeteta: stručna literatura, upoznavanje rada u specijaliziranoj ustanovi, seminar, konzultacije sa stručnjacima, informacije odgojitelja koji su radili s djetetom s takvim teškoćama
  • upoznavanje djeteta i roditelja i dogovor o početku polaska, u suradnji sa stručnim suradnikom pedagogom

 

Priprema roditelja djece u skupini

 

  • komunikacijski sastanak odgojitelja i defektologa s roditeljima skupine:

upoznavanje roditelja s karakteristikama teškoće djeteta i načinom rada u skupini s integracijom

 

Priprema djece u skupini

 

  • kroz razne aktivnosti pripremiti djecu na dolazak djeteta s teškoćama u razvoju,

poticanje na prihvaćanje, upoznavanje sa specifičnostima teškoća u razvoju

 

Priprema materijalnog konteksta

 

  • priprema opreme i uređenje prostora primjereno vrsti teškoća djeteta
  • nabava potrebne specifične opreme u suradnji sa stručnim suradnikom

 

Dolazak djeteta u skupinu

 

  • dobrodošlica, pomoć u snalaženju i upoznavanju s djecom
  • pomoć roditelja djeteta s teškoćama u periodu prilagodbe

PRAVILA POSTUPANJA 7

 

SUMNJA NA ZLOSTAVLJANJE

 

  • u slučaju da odgojitelj prilikom dolaska djeteta ili tijekom njegova boravka u vrtiću primijeti bilo kakve znakove na tijelu djeteta, kao §to su: crvenilo, ogrebotine, hematomi, posjekotine, ugrizi, ili pak verbalne neprimjerenosti, koje bi mogle ukazivati na zlostavljanje, dužan je izravno upitati roditelja o karakteru povrede
  • objašnjenje roditelja treba upisati u dnevnu dokumentaciju
  • svoje sumnje odgojitelj prezentira ravnatelju ili stručnom suradniku, koji timski s odgojiteljima poduzimaju odgovarajuće mjere:

 

  • razgovor s roditeljima
  • izvješće
  • suradnja s Centrom za socijalnu skrb

 

  • suradnja s nadležnim tijelima za otkrivanje, suzbijanje zlostavljanja i

zaštitu osoba izloženih zlostavljanju

  • odgojitelj, stručni suradnici i ravnatelj ne provode ispitivanje djeteta o okolnostima ozljeđivanja, odn. o mogućem zlostavljanu sumnjama na zlostavljanje, ne iznose se nikakve informacije ostalim roditeljima ili djeci u skupini

 

 

PROTOKOLI POSTUPANJA U KRIZNIM SITUACIJAMA 1

NESTANAK DJETETA

 

PROTOKOLI POSTUPANJA U KRIZNIM SITUACIJAMA 2

OZLJEDE DJETETA

LAKE OZLJEDE (manji udarci, ogrebotine, ugrizi)

 

  • sanira se ozljeda odmah ii odgojnoj skupini, pdruóiim sredstvima
  • obavještava se zdravstvena voditeljica koja kontrolira i prati stanje ozljede
  • po dolasku se informira grupna kolegica
  • roditelji se obavještavaju po dolasku
  • ozljeda se evidentira u dnevnim zapažanjima
  • ispuni se izvješće o ozljedama
  • obavijesti se stručni suradnik o nastaloj ozljedi

 

TEŽE OZLJEDE (duboke rezne rane, kontuzije, lomovi)

 

  • prvu pomoć odmah pruža osoba koja je najeduciranija (zaustavljanje krvarenja, hladni oblog, imobilizacija)
  • zbrinu se ostala djeca, tj. preuzima ih drugi odgojitelj stručni suradnik
  • poziva se zdravstvena voditeljica koja dalje pruža prvu pomoć, (a u slučaju njezine odsutnosti poziva se stručna hitna pomoć)
  • u dogovoru sa zdravstvenom voditeljicom obavještavaju se roditelji, dogovara transport i pratnja do zdravstvene ustanove
  • obavještava se ravnatelj (ili stručni suradnik ukoliko ravnatelj nije dostupan)
  • ako se nije uspostavio kontakt s roditeljima, vrtić organizira transport, a zdravstvena voditeljica ili odgajateljica prati dijete
  • obavezno se piše zapisnik a događaju

 

JAKO TEŠKA OZLJEDA (gubitak svijesti, strano tijelo u dišnim putovima, pad s visine, jača krvarenja)

 

  • prisutna odrasla osoba odmah pruža prvu pomoć prema pravilima za pojedinu vrstu ozljede
  • drugi prisutni zaposlenik zove hitnu pomoć
  • obavještava se zdravstvena voditeljica i ravnatelj (ili stručni suradnik ukoliko ravnatelj nije dostupan)
  • zdravstvena voditeljica ili ravnatelj obavještavaju roditelje
  • zdravstvena voditeljica ili odgojitelj prate dijete u vozilu hitne pomoći
  • obavezno se sastavlja zapisnik o nastanku povrede

 

S medijima kontaktira isključivo ravnatelj, odn. u posebnim okolnostima stručni suradnik.

 

 

SLIJEDEĆI DAN

 

SUSTAVNA PRORADA KRIZNE SITUACIJE

 

  • za sve sudionike uključene u događaju

 

KONTAKTI S RODITELJIMA DJETETA

 

  • pitati za stanje djeteta - redovito (odgojitelj/ zdravstveni voditelj/ ravnatelj - uz uzajamno informiranje)
  • pružiti potrebnu pomoć roditeljima djeteta (ravnatelj)

PROTOKOLI POSTUPANJA U KRIZNIM SITUACIJAMA 3

RODITELJ NIJE DOŠAO PO DIJETE

 








IZRIČETE JA PORUKU

 

„Nadam se da nema većih problema, pričekat ću dok ne dođete!“




DOGOVARANJE

 

U dogovoru s roditeljem zovete Vi ili on osobu koja je opunomoćena službenom izjavom da podigne dijete iz vrtića.


 

 

 

 

 

 

 
















ODGAJATELJ

 

Upisuje događaj i zapažanja u dnevnik.

ODGAJATELJ I DRUGI SUDIONICI

 

Upisuje događaj i zapažanja u svoj dnevnik.

Po eventualnom zahtjevu nadležne ustanove upućuje joj očitovanje o događaju uz poštivanje zaštite podataka o djetetu i obitelji od nenadležnih osoba


SUSTAVNA PRORADA KRIZNE SITUACIJE

 

Za sve sudionike uključene u događaj.

 

 

 

PROTOKOLI POSTUPANJA U KRIZNIM SITUACIJAMA 4

 

SUKOB S RODITELJIMA I SUKOBI MEDU RODITELJIMA

RODITELJ IZRAŽAVA NEGODOVANJE ILI PRIGOVOR ODGAJTELJU

 

ŠTO TREBA ČINITI

 

  • razgovor „na vratima" treba biti što kraći
  • primijeniti metode aktivnog slušanja, pričekati da roditelj iznese svoje mišljenje, dojam, neslaganje i sl.
  • dati mu do odmah znanja da nam je važno što misli: da razumijemo njegove brige i osjećaje i tek tada se informiramo o problemu, npr.  „Dobro je da ste mi rekli, razumijem ako vas to smeta. Sada upravo nastojimo naći bolje rješenje: ... Što vi mislite o tome? ... Vjerujemo da ćemo tako brzo riješiti problem.
  • pozvati se na dogovorena pravila i podsjetiti da imamo zajednički cilj
  • predložiti da se dogovori vrijeme za duži razgovor
  • ako je potrebno, ponuditi savjetovanje s članom stručnog tima ili ravnateljem
  • informirati ravnatelja ili člana stranog tima o prigovoru roditelja, odn. o mogućem sukobu s roditeljem

 

 

ŠTO SE NE SMIJE ČINITI

 

  • nikada ne raspravljati u prisustvu djeteta
  • braniti se
  • osporavati zapažanja roditelja, ispravljati ga
  • umanjivati ili ublažavati značaj onoga što ga smeta
  • podučavati
  • otkrivati mu „što ga uistinu smeta"
  • pozivati se na „program", „propise", „poslodavca" i sl.
  • izražavati „svoju/tuđu nemoć u rješavanju problema
  • tražiti opravdanja za propuste i greške

 

RODITELJI U SUKOBU

 

STO TREBA ČINITI

 

  • osigurati da djeca ne budu svjedoci sukoba
  • odmah zaustaviti raspravu i objasniti poziciju roditelja u Vrtiću: „Problem ćemo riješiti mi, a ne sami roditelji međusobno."
  • uputiti kratku JA poruku, kao npr. „Razumijem da ste ljuti, voljela bih da o problemu razgovaramo - što prije."
  • odmah obavijestiti ravnatelja o događaju, ishodu
  • ravnatelj će postupiti u skladu sa zakonskim propisima ili dati upute za postupak nazočnima
  • razgovor sa sukobljenim roditeljima saziva isključivo ravnatelj
  • razgovoru prisustvuju odgojitelji i član stručnog tima
  • prilikom razgovora uvažavati sva pravila
  • komunikacije, obećati provođenje svih mjera za rješavanje nastalog problema - na dobrobit djece, pozivati se na zakonske propise, npr. Na Ugovorne obveze, Prava djeteta, Obiteljski zakon

 

 

ŠTO NE SMIJE ČINITI

 

  • komentirati događaj pred djecom iii pred drugim roditeljima
  • razgovarati posebno s jednim od roditelja u sukobu
  • dozvoliti osobne optužbe sukobljenih roditelja
  • preuzimati ulogu procjenjivanja  tko je u pravu

 

 

 

PROTOKOLI POSTUPANJA U KRIZNIM SITUACIJAMA 5

RODITELJ KOJI JE DOŠAO PO DIJETE UGROŽAVA NJEGOVU SIGURNOST

 

RODITELJ ILI OSOBA KOJA JE DOSLA PO NE MOŽE TO POUZDANO OBAVITI

 

  • odgojitelj zbrinjava dijete, tj. osigura da ostane u sobi dnevnog boravka dok se ne nađe rješenje
  • uputiti roditelju JA poruku: Zabrinuta sam kako ćete... bit te bolje da nazovemo...
  • potražiti izjavu roditelja o osobama koje nogu doći po dijete i nazvati drugog roditelja ili osobu ovlaštenu za to.

 

DOLAZI DRUGI RODITELJ ILI OSOBA

 

  • odgojitelj pomaže spremiti dijete
  • ne komentira događaj pred djetetom
  • informira roditelja/osobu o najnužnijem,  to samo ukoliko on/ona to traži
  • sutradan informira ravnatelja o događaju

 

RODITELJ IZAZIVA INCIDENT

 

  • odgojitelj odmah obavještava ravnatelja i on postupa prema predviđenoj proceduri, u suradnji s nadležnim institucijama

 

RAVNATELJ NE MOŽE DOCI

 

  • odgojitelj poziva policiju izvještava ravnatelja/stručnog suradnika o ishodu događaja

 

SLIJEDEĆI DAN

 

ODGOJITELJ

  • upisuje događaj i zapažanja o djetetu/djeci u dnevnik
  • predaje ravnatelju poseban zapisnik o događaju i mjerama koje su poduzete

 

SUSTAVNA PRORADA KRIZNE SITUACIJE

  • za sve sudionike uključene u događaj

 

 

PROTOKOLI POSTUPANJA U KRIZNIM SITUACIJAMA 6

NESTANAK STVARI

 


















STVAR JE NESTALA

 

Tražimo u sobi, garderobi, kupaonici


Iskazujemo zadovoljstvo što je stvar pronađena i koristimo situaciju za pouku djeci (a i odraslima).

Komentiramo s djecom samo on što je njima korisno čuti.

Ako je nestanak stvari povezan s njihovim ponašanjem, podsjećamo ih na pravila u skupini.











Obavijestiti zaposlene u objektu i prikupiti informacije.








Zahvaliti svima koji su sudjelovali u potrazi sa stvari.








Obavijestiti voditelja.

Voditelj kontaktira druge zaposlene i prikuplja dodatne informacije.

 

Obavijestiti stručni tim i ravnatelja.

 

Odgajatelj sastavlja kratko, jezgrovito izvješće o događaju i predaje ga ravnatelju.

 

Odgajatelj obavještava roditelje o događaju i pritom daje do znanja kako razumije da je to gubitak za dijete i roditelje.

Odgajatelj prenosi roditeljima kako se dijete ponašalo prema gubitku stvari.

Odgajatelj govori roditeljima što je sve poduzeto i da je o događaju obaviješten i ravnatelj.

Odgajatelj upućuje roditelje da se za daljnje informacije obrate ravnatelju.


Odgajatelj:

 

Ne poduzima privatnu potragu ili istragu.

 

Ne komentira s drugim roditeljima.

 

Na nadoknađuje sam štetu.